YouTube
Instagram
Facebook
×
Šumarski odsjek

Šumarska botanika

Opterećenje: 45+45+32
Cilj predmeta: Studenti se upoznaju s osnovnim botaničkim pojmovima koji su temelj ostalim kolegijima na višim godinama. Osim toga upoznaju se s velikom raznovršnošću biljnoga svijeta, gljiva i mikroorganizama, te osnovnim značajkama pojedinih sistematskih skupina. Sve to im omogućuje razumijevanje funkcioniranja i uloge pojedinih sastavnica različitih ekosustava u kojima će raditi nakon završetka studija.
Sadržaj predmeta: Uvod – povijest i podjela botanike. Anatomija bilja, mikroskopiranje. Osnovna svojstva i građa biljne stanice. Vrste staničja koje izgrađuju biljno tijelo i njihove značajke. Anatomska građa vegetativnih biljnih organa, osnovni tipovi listova, otpadanje listova, građa monokotilske i dikotilsko-gimnospermske stabljike. Anatomska građa drva, anatomska građa kore, anatomska građa korijena. Filogenetski razvoj stele.Povijesni razvoj sistematike bilja, metode filogenetske sistematike, sistematske jedinice (taksoni), taksonomija i nomenklatura biljaka. Sistematska razdioba živoga svijeta i osnovne značajke pojedinih skupina – Virota, Procaryota, Bacteriobiota, Eucaryota, Vegetabilia. Opće značajke biljaka, razmnožavanje biljaka.Opće značajke gljiva i njihova uloga u ekosustavu. Morfološka i anatomska građa gljiva. Razmnožavanje gljiva, prehrana gljiva.Sistematska razdioba pravih gljiva i osnovne značajke pojedinih skupina: Archimycotina, Siphonomycotina - Oomycetes, Zygomycetes. Septomycotina: Ascomycetes - Protoascomycetidae, Plectomycetidae, Discomycetidae, Basidiomycetes - Phragmobasidiomycetidae, Holobasidiomycetidae.Sistematska razdioba biljaka i osnovne značajke pojedinih skupina: Rhyniophyta, Bryophyta - mahovine, Lycopodiophyta - crvotočine, Equsetophyta - preslice, Polypodiophyta - paprati.Sistematska razdioba i osnovne značajke pojedinih skupina golosjemenjača. Ontogenetski razvoj četinjača.Kritosjemenjače, morfološka građa kritosjemenjača, građa vegetativnih organa - korijen, stabljika, list. Građa rasplodnih organa - cvijet, sjemenka, plod. Ontogentski razvoj kritosjemenjača.Sistematska razdioba kritosjemenjača i osnovne značajke pojedinih porodica.
Literatura:

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i / ili na drugi način) :

1. Haller-Fickler:Waldbäume und Sträucher,Winters Naturwissenschaftliche Taschenbücher 4

2. Hartmann–Rühl: Waldblumen und Farne, Winters naturwissenschaftliche Taschenbücher 5.

3. Franjić, J., 1998: Praktikum iz anatomije bilja (interna skripta), 1-22. Zagreb.

4. Trinajstić, I., 1978: Anatomija bilja (interna skripta), 1-64. Zagreb.

5. Trinajstić, I., 1976: Fiziologija bilja (interna skripta), 1-40. Zagreb.

6. Trinajstić, I., 1976: Sistematika bilja (opći dio, bakterije i gljive), (interna skripta), 1-43. Zagreb.

7. Trinajstić, I., 1976: Sistematika bilja (Embriobyonta), (interna skripta), 1-117. Zagreb.

8. Vidaković, M., J. Franjić, 2004: Golosjemenjače. Sveučilište u Zagrebu-Šumarski fakultet. Zagreb.

 

Dopunska literatura

1. Gortan, V., O. Gorski, P. Pauš, 1990: Latinska gramatika. Školska knjiga Zagreb.

2.  Denfer, D., H. Ziegler, 1988: Botanika (morfologija i fiziologija). Zagreb.

3. Mägdefrau, K., F. Ehrendorfer, 1988: Botanika (sistematika, evolucija i geobotanika). Zagreb

4. Moore, R., W. D. Clark, K. R. Stern, D. Vodopich, 1995: Botany. WCB Dubuque.

5. Šugar, I., 1990: Botanički leksikon. Globus Zagreb.

6. Nikolić, T., 1996: Herbarijski priručnik, 1-167. Zagreb.


Aktualno

Poslijediplomski doktorski studij šumarstva i drvne tehnologije