YouTube
Instagram
Facebook
×
Šumarski odsjek

Šumarska entomologija

ŠP4004 - obavezni
Opterećenje: 30(P) + 0(L) + 30(A) + 0(PK) + 0(S) + 0(TJ) + 0(SJ) + 24(T)
Sadržaj predmeta: PREDAVANJA: 1. Povijest šumarske entomološke znanosti u Hrvatskoj, smisao i zadaća predmeta "Šumarska entomologija", strani i domaći primjeri dramatičnih utjecaja kukaca na šumarstvo i šumu, povezanost sa nastavnim gradivom predmeta na višim godinama studija (2 sata). 2. Taksonomija kukaca sa pregledom redova i njihovim osnovnim morfološkim obilježjima. Morfologija kukca, osnovni dijelovi dijela, građa skeleta i kompetitivne prednosti i ograničenja koja iz toga proizlaze (2 sata). 3. Anatomska građa kukca, fiziologija kukaca, krvni sustav, disanje, fiziologija prehrane i tipovi, važnost poznavanja načina prehrane u zaštiti šuma od štetnika, regeneracijska i dopunska prehrana, razmnažanje, gamogeneza, partenogeneza, poligamija, poliginija, pojava spolova u vremenu i prostoru (2 sata). 4. Rast i ontogenetski razvoj kod kukaca, razvojni stadiji, tipovi ličinki, tipovi kukuljica, fiziologija presvlačenja, apoliza, eklozija, ekdizija, hormonski sustav, endokrine žlijezde (2 sata). 5. Osjetila opipa, vida, sluha, njuha i okusa kod kukaca, komunikacija sa okolišem, semiokemikalije, unutarvrsna i međuvrsna komunikacija, seksualni i agregacijski atraktanti, primjeri (2 sata). 6. Temeljne prilagodbe kukaca na uvjete staništa, utjecaj temperature, vlage i svjetla na razvoj kukaca, cirkadijalni ritam, dijapauza, heterotipski odnosi među vrstama kukaca, predacija, parazitizam, primjeri (2 sata). 7. Temelji populacijske ekologije kukaca, kvantitativni pokazatelji i distribucija populacija kukaca, fluktuacije, oscilacije, gradacije, gradacijski tipovi sa primjerima (2 sata). 8. Najznačajnije šumske vrste iz redova Orthoptera, Thysanoptera i Hemiptera. Bionomija, ekologija i značaj odabranih vrsta (2 sata). 9. Najznačajnije šumske vrste kornjaša iz porodica Cicindelidae, Carabidae, Anobiidae, Buprestidae i Cerambycidae. Bionomija, ekologija odabranih vrsta i njihov utjecaj na šumski ekosustav. 10. Najznačajnije šumske vrste kornjaša iz porodica Chrysomelidae, Coccinelidae, Elateridae, Staphylinidae, Scarabaeidae i Curculionidae. Bionomija, ekologija odabranih vrsta i njihov utjecaj na šumski ekosustav (2 sata). 11. Najznačajnije šumske vrste kornjaša iz porodice Scolytidae. Pojam "primarnog" i "sekundarnog" štetnika u šumarstvu i šumarskoj entomologiji, opće biološke značajke potkornjaka drvaša i potkornjaka koraša, fiziološki i tehnički štetnik. Bionomija, ekologija odabranih vrsta i njihov utjecaj na šumski ekosustav (2 sata). 12. Najznačajnije šumske vrste opnokrilaca osa biljarica iz porodica Siricidae, Diprionidae, Tenthredinidae i parazitičkih osa podreda Apocrita. Bionomija, ekologija odabranih vrsta i njihov utjecaj na šumski ekosustav. Posebne prilagodbe parazitičkih osa i njihova uloga u redukciji brojnosti populacija štetnih kukaca (2 sata). 13. Najznačajnije šumske vrste leptira lisnih minera iz porodica Tischeridae, Lithocolletidae, Yponomeutidae, Argyresthiidae. Ksilofagni Lepidoptera; Cossidae i Sessidae. Porodice Lymantridae, Tortricidae, Pyralidae. Bionomija, ekologija odabranih vrsta i njihov utjecaj na šumski ekosustav (2 sata). 14. Najznačajnije šumske vrste leptira iz porodica Geometridae, Lasiocampidae, Thaumetopoeidae, Notodontidae, Noctuidae. Bionomija, ekologija odabranih vrsta i njihov utjecaj na šumski ekosustav (2 sata). 15. Najznačajnije šumske vrste iz reda Diptera. Porodice Tipulidae, Cecidomyidae, Asilidae, Syrphidae, Tachinidae. Osnovni principi i značajke parazitičkih Diptera. Bionomija, ekologija odabranih vrsta i njihov utjecaj na šumski ekosustav (2 sata). VJEŽBE: 1. Upoznavanje s načinom rada i potrebnim priborom. Osnovni plan građe kukca. Jednostavna disekcija omekšanih preparata običnog hrušta (Melolontha melolontha) i crtanje osnovnih dijelova tijela: glava, prsište, zadak (2 sata). 2. Lokomotorni organi kod kukaca: noge i krila. Odvajanje nogu i krila kod kornjaša i opnokrilca i upoznavanje s osnovnim dijelovima. Crtanje pojedinih dijelova noge i posebnih oblika krila (pokrilje, polupokrilje i maljice) (2 sata). 3. Usni ustroj kod kukaca i osnovni tipovi. Disekcija usnog ustroja skakavca i cvilidrete. Uočavanje parnih i neparnih dijelova usnog ustroja i njihove člankovitosti. Crtanje razdvojenih osnovnih dijelova i shematski crteži četiri tipa usnog ustroja (2 sata). 4. Osjetila kod kukaca. Crtanje timpanalnog slušnog organa, stridulacijskog organa kod šaške, složenog oka libele i različitih oblika ticala (nitasto, češljasto, listićasto, kijačasto, koljenasto-kijačasto). Crtanje dijelova ticala crnogorične cvilidrete (Rhagium inquisitor) (2 sata). 5. Disekcija kukca: probavilo, živčevlje, spolni organi. Crtanje osnovnih dijelova probavila. Crtanje mikroskopskih pripravaka iz tijela oboljelih kukaca: bakterije, mikrosporidije, gregarine, nematode (2 sata). 6. Upoznavanje sa tehnikom entomološkog prepariranja. Tehnika prepariranja kornjaša (Chrysomela populi) i leptira (Lymantria dispar). Provedba prepariranja i skiciranje postupka (2 sata). 7. Tehnika prepariranja sitnih kornjaša lijepljenjem na karton (Ips typographus, Pytiogenes chalcographus). Tehnika prepariranja opnokrilaca (Vespa spp.). Provedba prepariranja i skiciranje postupka (2 sata). 8. Razvojni stadiji kod kukaca. Mokri preparati osnovnih tipova ličinki i kukuljica i primjerci živih gusjenica ili pagusjenica dostupnih u prirodi. Crtanje osnovnih tipova s naglaskom na ključne morfološke detalje (2 sata). 9. Predatori i parazitoidi. Crtanje tipične šumske predatorske vrste (trčak, hitra), ose najeznice (Torymus spp.) i muhe gusjeničarke (kokon i imago). Crtež parazitiranih i normalno eklodiranij jaja iz jajnog legla borovog četnjaka i gubara, crtež eklodiranih jajnih parazita (2 sata). 10. Predstavnici reda Heteroptera, Homoptera i Thysanoptera: crteži suhog preparata vatrene stjenice i mokrog preparata bukvine lisne uši i kalininog resičara (projekcija na multimedijalnom projektoru). Crteži šiški zelene smrekove uši šiškarice i jasenove uši šiškarice (2 sata). 11. Predstavnici reda Hymenoptera. Crteži pagusjenica neke od dostupnih vrsta u doba izvođenja vježbe, crtež imaga velike ose drvarice, smeđe borove ose pilarice i hrastove ose listarice. Crtež velikog šumskog mrava i stršljena (2 sata). 12. Predstavnici reda Lepidoptera. Crteži gusjenica neke od dostupnih vrsta u doba izvođenja vježbe, crtež imaga ženke i mužjaka gubara, ženke i mužjaka malog mrazovca, zlatokraja i kokona jelovog moljca igličara (2 sata). 13. Predstavnici reda Coleoptera. Crteži živih ličinki zlatice, božje ovčice i cvilidrete. Crteži imaga velike hrastove cvilidrete, dazulje dugoroge i mravastog kornjaša. Crteži hodničnog sustava hrastova krasnika i hrastova prstenara (2 sata). 14. Potkornjaci. Crteži osnovnih tipova hodničnih sustava kod potkornjaka: jednokraki i dvokraki horizontalni, jednokraki i dvokraki vertikalni, višekraki horizontalni, višekraki vertikalni, zvjezdasti, plitičasti, ljestvičasti. Uočavanje i razlikovanje materinskih od larvalnih dijelova hodničnog sustava (2 sata). 15. Predstavnici reda Diptera. Crteži dlakave muhe (Bibio sp.), osolike muhe i šiške vrbine i bukvine muhe šiškarice (2 sata). TERENSKA NASTAVA: (3 dana) Na terenu se studenti uživo upoznaju sa dostupnim primjerima štetnih i korisnih šumskih kukaca, njihovim utjecajem na šumski ekosustav i posljedicama koje izazivaju. Obrađuju se primjeri iz kontinentalnog nizinskog područja, gorske Hrvatske i područja submediterana i mediterana.
Literatura:

Obavezna literatura:
1.    Hrašovec-Franjević, 2020: Šumarska entomologija -posebni dio -pregled najznačajnijih vrsta šumskih kukaca i njihova osnovna biološka obilježja.
2.    Hrašovec, B. 2004: Kukci – važni pokazatelji bioraznolikosti ali i povremeni uzročnici kalamiteta u šumskom ekosustavu. Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb, 76 str.
3.    Hrašovec, Franjević, 2020: Šumarska entomologija -opća entomologija – unutarnja i vanjska građa kukaca, fiziologija, opća ekologija i biologija

Preporučena literatura:
5.     Tomiczek, C., D. Diminić, T. Cech, B. Hrašovec, H. Krehan, M. Pernek, B. Perny, 2008: Bolesti i štetnici urbanog drveća. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut, Jastrebarsko – Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 382 str.
6.     Zúbrik, M., Kunca, A., Csóka, G., Forster, B., Hâruţa, O., Hoch, G., Hrašovec, B., Koltay, A., Kulfan, J., Leontovyč, R., Nageleisen, L.M.,  Nakládal, O.,  Novotný, J., Roques, A., Peńa, G.S., Šrůtka, P., Stergulc, F., Sukovata, L., Tomiczek, Ch., Turčáni, M., Vakula, J., Wermelinger, B., 2013: Insects and diseases damaging trees and shrubs of Europe. N.A.P. Editions, ISBN 978-2-913688-18-6, 535 p.
7.    Chapman, R.F., 1998: The Insects – Structure & Function. Cambridge University Press, Cambridge, 770 str.
 


Nositelji

prof. dr. sc. Boris Hrašovec

Redoviti profesor u trajnom izboru

Email: bhrasovec@sumfak.unizg.hr
više

Suradnici

izv. prof. dr. sc. Milivoj Franjević

Izvanredni profesor

Email: milivoj.franjevic@sumfak.unizg.hr
više
Aktualno

Poslijediplomski doktorski studij šumarstva i drvne tehnologije