hr

EN

A   A

Područja istraživanja

Šumarstvo
Šumarstvo

Stope klimatskih promjena znatno premašuju one u kojima se šumski ekosustavi - u kojima dominiraju nepokretni, dugovječni organizmi – mogu prilagoditi. Rezultirajuća neadekvatna prilagodba gospodarenja šumama ima potencijalno štetne učinke na funkcioniranje ekosustava, biološku raznolikost, poljoprivredu. Štoviše, s obzirom na to da mnoge biljne i životinjske vrste koje žive u šumama ovisne su o prevladavajućim vrstama drveća, odgođeni odgovor na promjenjivu klimu može pridonijeti izumiranju i prikriti klimatski uzrokovan gubitak biološke raznolikosti. Za dugovječne organizme kao što su stabla odnosno šume, brza progresija klimatskih promjena znači da će na kraju svog života doživjeti izrazito drugačiju okolinu u odnosu na uvjete pod kojima su se razvijali, što dovodi do neravnoteže.

Utjecaj klimatskih promjena na prirodne resurse (šume, poljoprivredu, biološku raznolikost) možemo podijeliti u dvije skupine. Prva skupina obuhvaća spore promjene uzrokovane porastom temperature i povećanom koncentracijom CO2 dok druga skupina utjecaja obuhvaća ekstremne klimatske događaje (elementarne nepogode) kao što su: poplave, suše, orkanski vjetrovi, oluje, ledolomi, snjegolomi, požari i sl. koji nanose direktne velike ekološke (promjene biološke raznolikosti, usluga ekosustava i dr.) i ekonomske štete.

Primijenjenim istraživanjem će se u kratkom vremenu (vremenski period trajanja projekta) ciljanim terenskim i laboratorijskim radovima prikupiti ključne informacije kako bi se premostio navedeni nedostatak podataka. Istraživanje u sektoru šumarstva će se provesti upotrebom dendrokronologije, interdisciplinarnog područja znanosti (ekologije, klimatologije) koje omogućava dobivanje dugoročnih podataka o klimi, okolišu i raznim događajima iz godova drveta. Istraživači primjenjuju principe dendrokronologije kako bi riješili ekološka pitanja i probleme vezane uz globalne promjene u okolišu te za istraživanje razvoja i sukcesije šuma, elementarnih nepogoda (poplava, suša, požara, štetni insekata, vjetroizvale i dr.), i odumiranja šuma.

Prikupljanjem uzoraka iz živih i mrtvih stabala te iz arheoloških nalazišta (stare kuće, subfosili) mogu se stvoriti dugi nizovi podataka (i do 1000 godina unatrag) koji služe za rekonstrukcije klime i analize promjena u okolišu. Prednost dendrokronologije je u tome što su klimatski signali i prošli događaji (poplave, suše, požari, bolesti, odumiranja) jasno vidljivi u godišnjim prirastima - godovima stabala. Takvi podaci su od velikog značaja za razumijevanje utjecaja klime na različitim razinama od pojedinog stabla, vrste pa do čitavog ekosustava kao i njihovih odgovora na klimatske promjene. U sektoru poljoprivrede i šumarstva istraživanja će se provesti u komorama rasta, uređajima u kojima se mogu simulirati promjene ključnih klimatskih uvjeta (temperature i vlaga zraka, povećanje CO2 i dr.) za rast biljnih vrsta (poljoprivredne kulture i šumske vrste drveća). Na ovaj način će se skratiti vrijeme trajanja pokusa te će se provesti eksperimenti u uvjetima kakvi se očekuju zbog klimatskih promjena.

Aktivnosti na području ŠUMARSTVA (provodi Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu)

Shematski prikaz istraživačkih aktivnosti na analizama utjecaja klime na rast i razvoj stabala te rekonstrukcijama elementarnih nepogoda u prošlosti

Shematski prikaz istraživačkih aktivnosti na analizama utjecaja klime na rast i razvoj stabala te rekonstrukcijama elementarnih nepogoda u prošlosti

 

Simulacija klimatskih promjena u komori rasta

Simulacija klimatskih promjena u komori rasta

 

Poljoprivreda
Poljoprivreda

Primijenjenim istraživanjima ispitati će se učinkovitost primjene konkretnih agro-tehničkih mjera prilagodbe (vrijeme sadnje, navodnjavanje, gnojidba i dr.) u pojedinim uvjetima proizvodnje s agronomskog, ekonomskog, ekološkog i sociološkog motrišta.

Istraživanje će se provoditi u kontroliranim uvjetima (laboratoriji) gdje će se u komori rasta napraviti simulacija ekoloških uvjeta (poput povišenih temperatura i CO2, vremena, načina primjene gnojiva i sl.) u kombinaciji sa poljskim pokusima na dvije lokacije u RH prateći gradijent povišenja temperatura i komercijalnih sorata krumpira.
Također u projekt su uključeni sljedeći dionici iz ranjivog sektora Poljoprivreda: Agrovelebit d.o.o., Lokalna akcijska grupa (LAG) Lika i Lokalna akcijska grupa (LAG) Frankopan.

 

Pozadina i problem

Krumpir (Solanum tuberosum L.) je jedna od najvažnijih poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj i svijetu. Najviši prinosi krumpira postižu se u predjelima s umjerenom klimom (sjeverozapadna Europa i sjeverni dio Sjedinjenih Američkih Država). Dugi dan i umjerene temperature podržavaju dulje periode intenzivne fotosintetske aktivnosti, male gubitke transpiracijom te efikasnu translokaciju stvorenih asimilata u gomolje. Krumpir je vrlo osjetljiva kultura na abiotski stres, te mu prinos i kvaliteta značajno padaju u uvjetima stresa. Globalno, najveći pad prinosa krumpira javlja se zbog temperaturnog stresa (visokih temperatura) koje inhibiraju fotosintezu, potiču fotorespiraciju i zaustavljaju rast gomolja. Nekoliko strateških dokumenata kao što su Sedmo nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) te dokument Svjetske Banke: Turn Down The Heat: Confronting The New Climate Normal, navode kako će sektor poljoprivrede biti najugroženiji klimatskim promjenama, pri čemu je Hrvatska ocjenjena kao jedna od najranjivijih zemalja u Europi. Klimatske promjene će među ostalim za posljedicu imati povišenje temperature i koncentracije CO2, dva čimbenika koja izravno utječu na proces fotosinteze, te time rast i razvoj biljke i u konačnici prinos i kvalitetu poljoprivrednih proizvoda.

 

Cilj

Istražiti utjecaj klimatskih promjena (povišene koncentracije CO2 i temperature) na fenologiju krumpira i shodno tome modificirati agrotehničke mjere i mjere njege u svrhu postizanja visokih i stabilnih prinosa krumpira u uvjetima klimatskih promjena.

Biološka raznolikost
Biološka raznolikost

Primijenjena istraživanja predložena ovim projektom odnose se na ranjivi sektor Prirodnih ekosustava i bioraznolikosti jer će doprinijeti poznavanju stanja bioraznolikosti te promjena u sastavu i strukturi zajednica različitih skupina organizama (biljke, praživotinje, životinje) utjecanih izravnim posljedicama klimatskih promjena, poput vjetroloma i prirodnih požara u šumskim ekosustavima.

Istraživanjem će biti obuhvaćen i cret Trstenik, kritično ugroženi močvarni tip staništa uklopljen u šumsko područje, s Dodatka I Europske direktive. Ovaj poziv se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj o staništima. Cretovi izravno ovise o hidrološkom režimu, visini podzemnih voda i količini oborina, zbog čega su najbolji indikator za praćenje klimatskih promjena. Dosadašnja istraživanja unutar sektora Prirodni ekosustavi i bioraznolikost u Hrvatskoj ukazala su na ubrzano smanjenje površina pokrivenih cretovima uslijed klimatskih promjena, što izravno ugrožava brojne kritično ugrožene vrste biljaka i kukaca (s Dodatka II i IV Europske direktive o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore).

Predloženim će se istraživanjem po prvi puta utvrditi nulto stanje bioraznolikosti (od mikro do makro razine) na cretu Trstenik. Primjenom različitih znanstvenih metoda (terenska i laboratorijska istraživanja) od razine molekule do razine zajednice te korištenjem naprednih statističkih alata, istraživanje će rezultirati razvojem indikatorskog sustava, na temelju kojeg će biti predložene konkretne mjere prilagodbe trenutne prakse zaštite i praćenja stanja prirodnih ekosustava i bioraznolikosti.

U planiranje i provedbu projekta MEMORIE uključeni su relevantni dionici iz sektora Prirodni ekosustavi i bioraznolikost, kao što su: županijske Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima prirode, Nacionalni parkovi, Udruge civilnog društva i dr.

U šumskim ekosustavima na području Gorskog kotara i Velebita bit će praćene promjene u sastavu, strukturi i dinamici zajednica različitih organizama (biljaka, gljiva, kopnenih člankonožaca) na područjima gdje su već ustanovljene negativne posljedice ekstremnih događaja poput vjetroizvala i požara.