|
Na škriljcima i
brusilovcima starijega paleozoika na reljefno višim položajima
dolaze regosoli i plitka smeđa distrična ilivasto-glinasta
tla, a na podnožjima padina zbog normalne erozije i erozije
potpomognute strmim reljefom, mekanom geološkom podlogom i
djelovanjem čovijeka razvijaju se duboka koluvijalna tla,
koja su rasprostranjena osobito u uskoj zoni uz potok Dubovčanku.
Strme padine škriljevaca zahvaćene su
jaružastom erozijom, koja uzrokuje mjestimično dublje
koluvijalne naslage zatrpavajući korito potoka Dubovčanke.
Eruptivne stijene koje izbijaju kao manji
otoci iz starijih paleozojskih sedimenata na isponima vrhova
daju rankere i distrična smeđa skeletoidna, a po mehaničkom
sastavu lagana tla, koja su kserotermnija od serije tala
razvijenih na sedimentima srednjega trijasa i starijega
paleozoika.
Takav raspored tipova tala, njihova
svojstva, osobito njihova erodibilnost ima presudnu ulogu u
gospodarenju šumama, posebno u održavanju vegetacijskoga
pokrova radi zaštite tla od erozije.
|
