Nastavno-polusni šumski
objekt Velika nalazi se u šumskom predjelu Duboka u jugoistočnom
dijelu planine Papuka, koji pripada slavonskom sredogorju. Na
svojoj južnoj granici objekt je udaljen 19 km od županijskog
središta Požege i 3 km od općinskog središta Velike.
S obzirom na
zemljopisni položaj g.j. "Duboka" nalazi se na
području zapadne Slavonije između 45° 29’ i 45° 30’
30” sjeverne širine te 15° 20’ 40” i 15° 23’
istočne dužine, istočno od Greenwicha. Gospodarska jedinica
"Duboka" nalazi se na jugoistočnom dijelu planine
Papuka. Gospodarska jedinica “Duboka” zaprema slivno područje
potoka Dubočanka do ušća Radiša potoka u Dubočanku i
sjeverni perimetar potoka Radiša.
Površina je objekta 754,54 ha, a nadmorska
visina od 430 do 780 metara. Zauzima planinski prostor između
značajnih planinskih vrhova u tom dijelu Papuka: Jankovac na
sjeveru, Lapjak na jugu i Češljakovački vis na jugoistoku.
Sama površina objekta omeđena je ovim granicama: sa zapada
razvodnicom od Tisice do Nevoljaša, sa sjevera i
sjeveroistoka grebenom Papuka ili glavnom razvodnicom (do Češljakovačkoga
visa, najistaknutijega vrha istočnoga masiva - 820 m n.v.), a
na jugu i jugoistoku hrptom prema Loparini i Laništu i potoku
Radiša do Tisice.
U morfološkom pogledu ovdje su
karakteristične izdužene gorske kose i duboko urezane
doline, koje dolaze osobito unutar rasprostranjenosti starijih
paleozojskih stijena. Veći dio glavnoga grebena na sjeveru i
jednu gotovo odvojenu zonu južnije od njega izgrađuju
karbonske stijene srednjega trijasa, koje s obzirom na
reljefne oblike i hidrografske pojave čine tipični krš.
Osobito su brojne vrtače i suhi jarci ili povremeni vodotoci.

Pogled s Papuka
Djelovanje denudacije i erozije vidljivo je
na dolinskim stranama unutar površina rasprostranjenosti
raznih škriljevaca u užem predjelu Duboke i u manjoj mjeri
na sjevernoj strani Nevoljaša.
Dubočanka je najznačajniji potok koji
protječe preko cijele površine s duboko usječenom dolinom.
Ona ima dosta velik protok kod kamenoloma Tisica, a u svom
gornjem toku obiluje brojnim brzacima i manjim slapovima i
provalijama. Gotovo cijela površina objekta čini slivno
područje toga potoka, a samo jedan manji dio površine
gravitira prema potoku Radiša.
|