hr

EN

A   A

Novosti

7.4.2022.

Stabla u poplavnim područjima bilježe povijesne protoke i vodostaje rijeke Save

Ekstremne poplave rijeke Save posljednjih nekoliko godina uzrokuju značajne materijalne i ekološke štete. Obrana od poplava u prvom redu podrazumijeva izgradnju nasipa čime se osigurava zaštita imovine i ljudi. Dimenzije obrambenih nasipa se uglavnom određuju računski na temelju maksimalno zapaženih protoka u određenom vremenu.

Kako se protoci na rijeci Savi mjere ne dulje od 100. godina postoji izvjesni rizik da ne znamo dovoljno o povijesnim rasponima maksimalnih protoka. Vrste koje rastu u poplavnim područjima kao npr. poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) te hrast lužnjak (Quercus robur L.) na svojim godovima iz godine u godinu bilježe vrijednosti protoka rijeke Save i to u ljetnim mjesecima (MJJA). Na ovaj način pomoću uzoraka iz stabala mogu se rekonstruirati protoci i puno dalje od instrumentalnih mjerenja te na taj način poslužiti za analize povratnih događaja i učestalosti visokih protoka.

Stabla u poplavnim područjima bilježe povijesne protoke i vodostaje rijeke Save

Slika 1. Poplava na predjelu Mužilovčice (PP Lonjsko polje)

Slika 2. Odnos između protoka (Q) i širine godova poljskog jasen (RWI) A), varijabilnost širine godova (RWI) i protoka (Q) rijeke Save (od svibnja do kolovoza) za promatrano razdoblje od 1920 – danas B).

Više o ovome istraživanju možete pronaći na: https://www.mdpi.com/2071-1050/13/4/2408

Ostale novosti
Dani otvorenih vrata MEMORIE

25.5.2022.

Dani otvorenih vrata

U petak 13. i u subotu 14. svibnja 2022. na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu održani su Dani otvorenih vrata namijenjeni maturantima te široj zainteresiranoj javnosti.

Zašto umiru hrastovi?

7.4.2022.

Zašto umiru hrastovi?

U sklopu projekta MEMORIE znanstvenici Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije su pomoću uzoraka godova iz zdravih i odumrlih stabala hrasta analizirali ekološke i biotske čimbenike koji utječu na odumiranje stabala.

Izotopi kisika i ugljika u stablima borova pospješuju rekonstrukcije klimatskih čimbenika

7.4.2022.

Izotopi kisika i ugljika u stablima borova pospješuju rekonstrukcije klimatskih čimbenika

U sklopu projekta MEMORIE znanstvenici s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u suradnji s CzechGlobe – Global Change Research Institute (Brno) analizirali su koncentracije stabilnih izotopa kisika δ18O i ugljika δ13C u godovima stabala munike (Pinus heldreichii H. Christ) jedne od najstarijih vrsta drveća u Europi.

Stare posavske kuće - izvor podatka o klimi do 1550. godine

7.4.2022.

Stare posavske kuće - izvor podatka o klimi do 1550. godine

Analizom drvene građe prikupljene na starim drvenim posavskim kućama je dobivena kronologija hrasta lužnjaka u rasponu od 1551. do 1867. godine.

Pred običnom bukvom (Fagus sylvatica L.) u Europi nije svijetla budućnost

7.4.2022.

Pred običnom bukvom (Fagus sylvatica L.) u Europi nije svijetla budućnost

Obična bukva je najzastupljenija vrsta drveća u Hrvatskoj s velikim ekonomskim i ekološkim značajem. Najnovija istraživanja znanstvenika iz Europe u kojima su sudjelovali i znanstvenici sa Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u sklopu projekta MEMORIE objavljenom u znanstvenom časopisu Communications BIOLOGY utvrdili su značajno smanjenje prirasta obične bukve u cijeloj Europi.

Istraživači pronašli subfosilne hrastove (Quercus robur L.) u Zagrebu

7.4.2022.

Istraživači pronašli subfosilne hrastove (Quercus robur L.) u Zagrebu

U gradu Zagrebu prilikom građevinskih iskopa na Trešnjevci pronađena su 2 stabla hrasta lužnjaka. Znanstvenici Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u sklopu projekta MEMORIE su prikupili uzorke za daljnja dendrokronološka istraživanja i datiranje pronađenih stabala.

Slika 1. Stablo bukve starosti 569. godina

7.4.2022.

U sklopu projekta MEMORIE pronađeno najstarije stablo u Hrvatskoj

Najstarije izmjereno stablo na području Nacionalnog parka Plitvička jezera je stablo obične bukve (Fagus sylvatica L.). Starost stabla obične bukve iznosi više od 569 godina i predstavlja jedno od najstarijih stabala ove vrste u Europi.

Područje istraživanja A), izgled prašume crnoga bora (Pinus nigra Arnold) B)

6.4.2022.

Crni borovi kao dugoživući klimatolozi

Kronologije rasta stabala (nizovi godova) predstavljaju jedan od najpouzdanijih izvora podataka o prošlim klimatskim uvjetima.

MEMORIE PMF status aktivnosti 22.03.2022.

22.3.2022.

MEMORIE PMF status aktivnosti 22.03.2022.

Aktivnosti u sklopu Memorie projekta su u tijeku. Sortiranje i izolacija materijala, među njima su: 410 uzoraka mrava, 595 uzoraka mrava, 786 uzoraka terestričkih jednakonožaca, u tijeku je laboratorijska obrada uzoraka trčaka (Carabidae). U završnoj fazi je laboratorijska obrada uzoraka praživotinja prikupljenih terenskim istraživanjima 2021.i ravnokrilaca

7.12.2021.

Novi nalazi invazivne mahovine na području Hrvatske

Početkom srpnja 2021. godine, prilikom terenskih istraživanja u sklopu projekta MEMORIE, projektni tim sastavljen od članova Botaničkog i Zoologijskog zavoda PMF-a u Zagrebu pronašao je invazivnu mahovinu Campylopus introflexus (Hedw.) Brid. na dva lokaliteta u Gorskom kotaru –

7.4.2021.

Virtualna Noć biologije 2021.

I ove godine, u sklopu manifestacije Dan i noć na PMF-u, na Biološkom odsjeku održava se Noć biologije, 12. po redu. Međutim, ovogodišnja se manifestacija po prvi put održava online, a radionice, predavanja, izložbe i ostala događanja javno su dostupna u obliku video priloga.

Terensko istraživanje u NP Plitvička jezera

21.12.2020.

Terensko istraživanje u NP Plitvička jezera

Na predjelu Rječica-Javornik u sastavu Nacionalnog parka Plitvička jezera nalaze se višestoljetne bukovo-jelove sastojine u kojima su postavljene pokusne plohe te uzeti uzorci za daljnju analizu.

Uzimanje uzoraka u NP Sjeverni Velebit-Škrbine drage

15.12.2020.

Uzimanje uzoraka u NP Sjeverni Velebit-Škrbine drage

Na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit nalazi se lokalitet Škrbine drage kojeg obraštaju stoljetne čiste smrekove sastojine.