hr

EN

A   A

Tim

Doc. dr. sc. Stjepan Mikac

Doc. dr. sc. Stjepan Mikac

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma

Uloga na projektu
Voditelj projekta
Email
smikac@sumfak.hr
Google Sholar:
link
Research Gate:
link

Stjepan je zaposlen kao docent pri Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2010. obranio doktorsku disertaciju pod naslovom „Strukturna i regeneracijska dinamika bukovo-jelove prašume Čorkova uvala“.

Više ...

Postdoktorsko usavršavanje proveo je u raznim europskim visokim učilištima kao što su: BOKU - University of Natural Resources and Life Sciences (Austria), Mendel University in Brno (Češka), Technical University in Zvolen (Slovačka), Biotehnical University Ljubljana (Slovenija) gdje je znanstveno-istraživački rad bio usmjeren na razvoj i korištenje alata i programskih rješenja za predviđanje utjecaja klimatskih promjena i elementarnih nepogoda na dinamiku rasta i razvoja šuma i glavnih vrsta šumskog drveća kako u Hrvatskoj tako i u Europi. Također je istraživanja proveo u brojnim europskim prašumama, ali i gospodarskim šumama radi usvajanja metodologija postavljanja monitoringa i praćenja promjena. Od 2017. godine obnaša dužnost prodekana za znanstvenoistraživački rad Šumarskog fakulteta. Tijekom posljednjih 15 godina uspješno je vodio nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata usko vezanih za utjecaj klime i načine prilagodbe na klimatske promjene. Stjepan je voditelj projekta MEMORIE, te ujedno i voditelj znanstvenoistraživačkog tima koji proučava utjecaj klimatskih promjena na šumske ekosustave Hrvatske te predlaže mjere njihovog ublažavanja.

Anja Žmegač mag. ing. silv.

Anja Žmegač mag. ing. silv.

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Uloga na projektu
Stručna suradnica
Email
azmegac@sumfak.hr
Research Gate:
link

Anja je doktorandica na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje se bavi dendrokronologijom i proučava razvoj šuma crnog bora u promijenjenim klimatskim uvjetima.

Više ...

Diplomirala je 2015. godine na Šumarskom fakultetu gdje je i zaposlena kao stručni suradnik na znanstvenom projektu. Tijekom svoje karijere surađivala je na pet projekata i stručno se usavršavala u inozemstvu, produbljujući svoje znanje o ekološkim procesima i dendrokronološkim metodama. Glavni cilj Anjinog rada na projektu MEMORIE je analiza izloženosti glavnih vrsta drveća negativnim utjecajima budućih klimatskih i hidroloških uvjeta.

Marko Orešković mag. ing. silv.

Marko Orešković mag. ing. silv.

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Uloga na projektu
Stručni suradnik
Email
moreskov@sumfak.hr
Google Sholar:
link
Research Gate:
link

Od 2017. godine Marko je doktorand na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje u sklopu doktorskog rada proučava dinamiku šuma obične smreke u promijenjenim klimatskim uvjetima.

Više ...

Diplomirao je 2017. na Šumarskom fakultetu gdje je tijekom studija stjecao radno iskustvo radeći pri Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma sudjelujući u terenskim istraživanjima i postavljanju pokusnih ploha, pripremi uzoraka, te obradi podataka za daljnju dendroekološku analizu. Glavni cilj Markovog rada na projektu MEMORIE je istraživanje osjetljivosti i otpornosti šumskih ekosustava na klimatske promjene u prošlosti.

Prof. dr. sc. Milan Poljak

Prof. dr. sc. Milan Poljak

Redoviti profesor u trajnom zvanju, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ishranu bilja

Uloga na projektu
Koordinator grupe istraživača za područje poljoprivreda, izrada i upravljanje istraživačkim procesom, uspostava i provedba istraživanja
Email
mpoljak@agr.hr
Google Sholar:
link
Research Gate:
link

Znanstveni interesi: Optimizacija gnojidbe usjeva, integrirano gospodarenje hranjivima u agro-eko sustavu, utjecaj abiotskog stresa na fenologiju, primarni metabolizam i produktivnost usjeva, efikasnost korištenja N i P u sekvestraciji C. Koordinator ili voditelj (9) i suradnik na (9) znanstvenih projekata. Voditelj 3 VIP stručna projekata i voditelj APCP-GEF projekt).

Doc. dr. sc. Ante Biško

Doc. dr. sc. Ante Biško

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ishranu bilja

Uloga na projektu
Izvođenje poljskih pokusa, laboratorijska analiza uzoraka tla i biljnog materijala, interpretacija rezultata analiza uzoraka tla i biljke.
Email
abisko@agr.hr

Znanstveni interesi: ishrana bilja, ekofizilogija

Doc. dr. sc. Boris Lazarević

Doc. dr. sc. Boris Lazarević

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Uloga na projektu
Izvođenje pokusa u zaštićenim uvjetima i poljskih pokusa. Mjerenja fizioloških parametara biljaka (izmjene plinova, klorofile fluorescencije, multispektralne analize), statističke analize i interpretacija podataka.
Email
blazarevic@agr.hr
Google Sholar:
link

Znanstveni interesi: ekofizilogija, fenotipizacija, rizosferna ekologija

Član centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja (Crop-BioDiv), regionalni koordinator IAEA projekta : Enhancing Productivity and Resilience to Climate Change of Major Food Crops in Europe and Central Asia.

Doc. dr. sc. Andreja Brigić

Doc. dr. sc. Andreja Brigić

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek

Uloga na projektu
Istraživač
Email
andreja.brigic@biol.pmf.hr
Google Sholar:
link
Research Gate:
link

Andreja je zaposlena kao docentica na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, gdje je 2012. g. obranila doktorsku disertaciju na temu ekologije zajednica trčaka (Carabidae) rubnih staništa Dinarida Hrvatske.

Više ...

Glavno područje Andrejinog znanstvenog rada i interesa su ekološki procesi koji utječu na raznolikost te prostornu i vremensku dinamiku zajednica terestričkih beskralježnjaka. Autorica je 28 znanstvenih i 19 stručno-znanstvenih radova te dviju knjiga. U sklopu projekta MEMORIE, Andreja je voditeljica istraživačkog tima koji proučava utjecaj posljedica klimatskih promjena na bioraznolikost kopnenih beskralježnjaka šumskih i cretnih ekosustava Hrvatske te predlaže mjere njihovog ublažavanja.

Dr. sc. Ana Ješovnik

Dr. sc. Ana Ješovnik

Uloga na projektu
Suradnik na projektu
Email
ana.mrav@gmail.com
Research Gate:
link

Ana je diplomirala biologiju na Sveučilištu u Zagrebu te doktorirala entomologiju na Sveučilištu Maryland i prirodoslovnom muzeju Instituta Smithsonian, u SAD-u. Tema doktorskog rada bila joj je evolucija i taksonomija neotropskih mrava uzgajivača gljiva, roda Sericomyrmex.

Više ...

Trenutno radi u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj, gdje joj je jedan od glavnih interesa zaštita kukaca. Kao znanstveni suradnik Smithsonian instituta još sudjeluje u istraživanjima biologije tropskih mrava, dok kroz aktivnosti nevladine udruge Hrvatsko mirmekološko društvo provodi istraživanja mrava i ostalih kukaca u Hrvatskoj. Ana je autorica 14 znanstvenih publikacija, iz područja evolucije, filogenomike, taksonomije i ekologije. Njezin doprinos MEMORIE projektu je odrediti kako posljedice klimatskih promjena utječu na raznolikost i sastav zajednica mrava u prirodnim staništima Hrvatske.

Fran Rebrina, mag. biol. exp.

Fran Rebrina, mag. biol. exp.

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek

Uloga na projektu
Suradnik na projektu
Email
rebrinafran@gmail.com
Google Sholar:
link
Research Gate:
link

Kao doktorand na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fran proučava utjecaj autoceste na dvije indikatorske skupine kukaca, ravnokrilce i kornjaše - trčke.

Više ...

Diplomirao je 2017. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Još tijekom diplomskog studija sudjelovao je na EU projektu (EkoRaMa, 2015.-2016.) te prošao Erasmus+ stručnu praksu u Bielefeldu, Njemačka (2016.). Iako se nalazi u ranoj fazi istraživačke karijere, Fran je autor 16 znanstvenih publikacija unutar nekoliko područja biologije, uključujući taksonomiju, ekologiju zajednica, evolucijsku ekologiju te ponašanje kukaca. Glavni cilj Franovog rada na projektu MEMORIE jest odrediti kopnene vrste i zajednice koje se mogu koristiti kao indikatori utjecaja klimatskih promjena na bioraznolikost beskralježnjaka šumskih i cretnih ekosustava.

dr. sc. Jana Bedek

dr. sc. Jana Bedek

Uloga na projektu
Suradnik na projektu
Email
jana.bedek@gmail.com
Google Sholar:
link
Research Gate:
link

Kao poslijedoktorand na Institutu Ruđer Bošković od 2020. g., Jana proučava evolucijske mehanizme prilagodbi beskralježnjaka na život u podzemlju. Diplomirala je 2001. g. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Više ...

Kao nezavisnom istraživaču glavno područje istraživanja bila joj je taksonomija kopnenih jednakonožnih rakova. Svoju profesionalnu karijeru Jana je posvetila očuvanju špiljske faune Hvatske i Dinarida u sklopu Hrvatskog biospeleološkog društva te Državog zavoda za zaštitu prirode odnosno njegovih pravnih sljednika. Janina uloga na projektu MEMORIE jest utvrditi utjecaj posljedica klimatskih promjena na raznolikost kopnenih jednakonožnih rakova šumskih i cretnih ekosustava Hrvatske.

Izv. prof. dr. sc.  Renata Matoničkin Kepčija

Izv. prof. dr. sc. Renata Matoničkin Kepčija

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek

Uloga na projektu
Istraživač
Email
rmatonic@biol.pmf.hr
Google Sholar:
link
Research Gate:
link

Renata je izvanredna profesorica na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a bavi se ekologijom praživotinja u slatkovodnim ekosustavima, uz poseban naglasak na trepetljikaše.

Više ...

Diplomirala je 1997. godine, magistrirala 2000. godine s temom iz naseljavanja makrozoobentosa, a doktorirala 2006. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom naseljavanja praživotinja na sedrenim barijerama. Objavila je 40 znanstvenih radova, vezanih uz naseljavanje makrofaune i praživotinja, razgradnju listinca u krškim vodama, posljedice eutrofikacije, utjecaj metala na rakušce i sezonsku dinamiku kukaca u vodenim i terestričkim ekosustavima. Koautor je dva sveučilišna udžbenika. Aktivna je u GLOBE programu. U projektu MEMORIE cilj joj je odrediti zajednice i vrste praživotinja koje imaju bioindikatorski potencijal s obzirom na klimatske promjene.