Klimatske promjene

Od kraja 19. stoljeća globalna temperatura zraka porasla je za oko 1,2 stupnjeva Celzijevih (NOAA). Takva promjena potaknuta je uglavnom povećanjem emisija stakleničkih plinova u atmosferi, naročito ugljičnog dioksida (CO2) čija razina je iznosila 411.53 ppm ppm (0,0411%; NOAA/GML) u prosincu 2020, najviša razina zabilježena u posljednjih 800.000 godina. Izvor povećanja stakleničkih plinova je isključivo uzrokovan povećanim izgaranjem fosilnih goriva.

Emisije stakleničkih plinova

Emisije stakleničkih plinova

Klimatske promjene osim povećanja trenda temperature zraka obilježene su i sve većim ekstremnim klimatskim događajima kao što su: suše, poplave, olujni vjetrovi, ledene kiše, požari i dr. Time se nepovratno mijenjaju okolišni uvjeti te se indirektno utječu na prirodne ekosustave čineći budućnost njihovog opstanka neizvjesnom i nepredvidivom. Posljedice klimatskih promjena u ekološkom smislu su daleko veće od samih šteta u materijalnom smislu jer indirektno ekosustavi pružaju brojne usluge te su ujedno i prva linija u očuvanju biološke raznolikosti i ublažavanju posljedica klimatskih promjena.

Broj povećanja šteta na šumama od elementarnih nepogoda

Posljedica olujnog nevremena Gudrun u Švedskoj 2005. godine - 1 milijun m3 drva

Posljedica olujnog nevremena u Hrvatskoj 2017. godine

Klimatske promjene stoga su jedan od gorućih problema u svijetu sa dalekosežnim posljedicama na održivi razvoj. One značajno utječu na okolišne i prirodne resurse te socioekonomski rast što ukazuje na potrebu boljeg razumijevanja mogućih posljedica u budućnosti. Iako smo svjesni promjena i mogućeg utjecaja, naše poznavanje njihovog porijekla i budućih posljedica je još uvijek jako ograničeno.

Odumiranja stabala obične smreke zbog napada smrekovog potkornjaka uslijed suše i povećanja temperature zraka

Prirodni Požari u RH

Prirodni Požari u RH

Prema dostupnim podacima Ministarstva financija RH i Hrvatskih šuma d.o.o. ukupne materijalne štete na poljoprivredi i šumama od elementarnih nepogoda povezanih s klimatskim promjenama su iznosile 60 milijardi kn u posljednjih 10. godina pri tome ne uzimajući u obzir ekološke posljedice.