YouTube
Instagram
Facebook
×

Utjecaj gospodarenja i klimatskih promjena na dinamiku rasta stabala i sastojina jele Dinarskog područja Hrvatske - HRZZ projekt


Akronim: FirGroDin

Voditelj: prof. dr. sc. Jura Čavlović

Projekt financira: Hrvatska zaklada za znanost

Znanstvena područja: Interdisciplinarni, Biotehničke znanosti, Prirodne znanosti

Znanstvena polja: Šumarstvo, Biologija, Prehrambena tehnologija
Ustanova: Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije

Trajanje: 01. 11. 2018. - 31. 10. 2022.

Suradnici:prof. dr. sc. Anamarija Jazbec, prof. dr. sc. Mario Božić, izv. prof. dr. sc. Stjepan Posavec, doc. dr. sc. Krunoslav Teslak, doc. dr. sc. Mislav Vedriš, doc. dr. sc. Ernest Goršić, dr. sc. Karlo Beljan, prof. dr. sc. Andrej Bončina, prof. dr. sc. Tomislav Levanič, dr. sc. Marijana Žunić


Sažetak

Obična jela (Abies alba Mill.) je ključna vrsta drveća u održavanju visoke bioraznolikosti šumskih ekosustava i važan regulator ekološke i funkcionalne stabilnosti Europskih šuma. Od ukupno oko 2 milijuna hektara šuma, mješovite raznodobne  jelovo bukove šume najznačajniji su šumski tip Dinarida. Unutar jugoistočnog rubnog areala unutar hrvatskih Dinarida postoje dijelovi koji su stanišno optimalni za  jelu, ali i lokaliteti koji čine  rubove pridolaska i koji su najizloženiji nepovoljnim utjecajima okolišnih čimbenika. Danas se uz šume obične jele najčešće povezuje pristup prebornog načina gospodarenja koji je najbliži pristupu prirodi  bliskog gospodarenja kao opći trend šumarstva Europe i svijeta. Činjenica je da se tijekom proteklih 100 i više godina izmijenilo nekoliko načina gospodarenje jelovim šumama na Dinaridima, od jednodobnog preko skupinastog i stablimičnog prebornog gospodarenja pa sve do „freestyle forest“ managementa. Recentna istraživanja su pokazala da dinamiku i promjene strukture jelovih sastojina na Dinaridima karakterizira rast udjela prezrelih stabala, otežano pomlađivanje i odumiranje jele, povećanje udjela bukve i nagomilana drvna zaliha, kao posljedica nepovoljnih utjecaja okolišnih čimbenika i različitih pristupa i režima gospodarenja. Činjenica je da se uz jelu veže i pojam propadanja šuma na kojoj su zabilježeni prvi simptomi odumiranja u južnoj Njemačkoj od sredine prošlog stoljeća. Pokazatelji koji su  karakteristični za  odumiranje stabala jele su gubitak vitalnosti, smanjeni rast i porast mortaliteta. Najnovija i opće prihvaćena teorija o propadanju jele je povezanost između poremećaja u rastu i povećanog mortaliteta sa onečišćenjem zraka posebno  SO2 emisijama u kompleksnoj interakciji sa klimatskim i biotskim faktorima. Pored okolišnih čimbenika, postupci u gospodarenju također mogu biti uzročnik propadanja i odumiranja jele. Procesi oporavka pojedinih stabala jele nakon razdoblja intenzivnog djelovanja nepovoljnih okolišnih utjecaja ukazuju na potrebe stalnog praćenja stanja jelovih sastojina i prilagodbe gospodarenja. O potrebama za dugoročnim monitoringom šumskih ekosustava u uvjetima narušavanja njihove stabilnosti svjedoče brojni projekti i inicijative u Europi za sustavno praćenje ekološke stabilnosti, raznolikosti i prilagodbe šumskih ekosustava klimatskim promjenama. U Hrvatskoj uglavnom nema primjera sveobuhvatnog i sustavnog istraživanja i praćenja šumskih ekosustava šireg prostora. Zbog navedenog značaja i promjena uslijed utjecaja gospodarenja i okolišnih čimbenika šuma jele Dinarskog područja na nacionalnoj i europskoj razini, ovaj projekt je predložen s ciljem uspostave i provedbe sveobuhvatnog i konzistentnog sustava monitoringa i istraživanja šuma jele na cijelom području hrvatskih Dinarida. Na podlozi od 80 trajnih pokusnih ploha provelo bi se istraživanje i praćenje dugogodišnjeg i postojećeg utjecaja klimatskih i okolišnih čimbenika i režima gospodarenja na stanje i dinamiku stabala i sastojina jele. U sustav trajnih ploha koje pokrivaju gradijent klime, utjecaja onečišćenja i areala, te stanišne i gospodarske značajke na konzistentan način integriran je ograničeni uzorak ploha i stabala za detaljna praćenje i istraživanja. Rezultati će poslužiti kao korisna podloga za prilagodbe gospodarenja i oblikovanja sastojinske strukture otporne na pretpostavljene promjene i okolišne čimbenike u jelovim šumama Dinarida. Razmjena rezultata i iskustava istraživane problematike te afirmacija istraživačke skupine i posljedično uključivanje u istraživačke projekte na međunacionalnoj razini krajnji je očekivani rezultat ovog projekta.


Ključne riječi: razvoj sastojina, obična jela, režim gospodarenja, klimatske promjene, dendrokronologija, prirodne nepogode

Aktualno

Poslijediplomski doktorski studij šumarstva i drvne tehnologije