Projekt LIFE BEAVER
Naziv projekta (HR): Živjeti s dabrom, vlažnim staništima i klimatskim promjenama
Akronim projekta: LIFE BEAVER
Referenca projekta: LIFE19 GIE/SI/001111
Godina financiranja: 2019
Prioritetno područje: Upravljanje okolišem i informacije
Datum početka: 1. 9. 2020
Datum završetka: 31. 8. 2024
Web stranica: https://life-beaver.eu
Koordinator: Lutra, Institut za očuvanje prirodne baštine (SI)
Partneri: Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet (HR), Gozdarski inštitut Slovenije (SI), Muzej Ivanić – Grada (HR)
Nakon više stoljeća nemilosrdnog progona i lova, prije dobrih dvijesto godina dabar bijaše gotovo istrijebljen u većini europskih zemalja, a vrsta na rubu izumiranja. U posljednih nekoliko desetljeća, uz brojne programe ponovnog naseljavanja ubrzano se vraća u povijesne habitate, a nakon što je naseljen u Hrvatsku, dabar se vraća i u Sloveniju. Na tom putu uspješno svladava različite prepreke u kultiviranom krajobrazu, uključivo i pregrade na rijekama, no, puno se teže hvata u koštac s antropogeno uvjetovanim čimbenicima. Dabar prilagođava vodeni prostor svojim potrebama, ali ga ujedno čuva i obogaćuje i za druge biološke vrste – pa i za ljude: povećava biološku raznolikost i usluge ekosustava kopnenih voda. Oglodano drveće, odgrizena stabla kukuruza ili začepljen cijevni odvod mali su danak prilagođavanju klimatskim promjenama u dosluhu s prirodom.
Ponovnim naseljavanjem u Posavini 1996. godine, broj dabrova u Hrvatskoj iznosio je 85 životinja. Populacija najvećeg europskog glodavca danas iznosi više od 10.000 životinja; proširili su se diljem čitave Hrvatske te u dijelovima Bosne i Hercegovine, Srbije, Austrije i Mađarske. Dabrovi su iz Hrvatske doplivali i u Sloveniju – rijekama Savom, Murom, Dravom i Kupom. U obje države danas govorimo o povoljnom stanju populacije dabra. Zbog toga projekt LIFE DABAR povezuje Institut LUTRA iz Slovenije s dva hrvatska partnera: Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, koji je zaslužan za ponovno naseljavanje dabrova, te Muzej Grada Ivanić-Grada, u čijoj su blizini dabrovi ispušteni u prirodu i koji je dabrove usvojio do te mjere da su se uključili u cjelokupan javni život. Grad Ivanić-Grad je izvrstan primjer novog oblika suživota ljudi i dabra.
No, životni okoliš u koji se dabar vraća uvelike se promijenio: u posljednjem stoljeću u Europi smo uspjeli uništiti od 50 do 90% vlažnih staništa; samo za nove poljoprivredne površine isušili smo 377.000 km2 različitih vrsta vlažnih staništa, stoga nam već nedostaju ekosustavne dobrobiti tih dragocjenih habitata, posebno u vrijeme klimatskih promjena koje već snažno osjećamo. Kako ćemo zadržati vodu u krajobrazu, kako ćemo ju čistiti od različitih štetnih i otrovnih tvari kojima prirodu opterećuje naša civilizacija? Kako ćemo sprječavati ili barem smanjiti poplave i eroziju, kako stvarati uvjete za pad CO2, kako spriječiti nestajanje biodiverziteta vodenih okoliša? U tim zahtjevnim zadacima dabar nam može pomoći, ali ga moramo najprije upoznati i razumijeti, što je jedan od ciljeva projekta. Vrijednost ekosustavnih usluga koje nam osiguravaju vlažna staništa, stručnjaci ocjenjuju na najmanje 16.000 €/ha/godinu. Vlažna staništa koja dabar stvara ili održava lokalno mogu imati i veću vrijednost; 150 kvadratnih kilometara vlažnih staništa može pročistiti godišnje čak 32 milijuna m3 vode, a sva ta staništa može besplatno održavati i dograđivati vojska od 100.000 inženjera ekosustava – dabrova.
Dabar se, makar ne znajući, u svom djelovanju na vodeni okoliš ravna prema europskim smjernicama upravljanja okolišem te pridonosi ostvarenju njihovih ciljeva kao što su: Smjernica o habitatu, Okvirna smjernica o vodi, Smjernica o poplavama, Smjernica o nitratima, Smjernica o pitkoj vodi, Smjernica o odgovornosti za okoliš…, no, značajno pridonosi i ciljevima Strategije EU za biološku raznolikost i djeluje u smjeru prilagođavanja klimatskim promjenama.
U sklopu projekta LIFE BEAVER nastojimo, utvrditi proširenost dabrova u Hrvatskoj. Zato prikupljamo podatke o tragovima dabrovih aktivnosti.
Biti ćemo sretni u koliko nam dostavite podatke o Vašim opažanjima dabra ili njegovih aktivnosti, bilo gdje u Hrvatskoj. Lokacije gdje ste vidjeli dabra, ili ste vidjeli oglodana i porušena stabla, tragove, uginulog dabra, ili bilo koje tragove aktivnosti dabra Ovdje možete provjeriti kako izgledaju znakovi dabra.
Podatke nam možete dostaviti preko priložene aplikacije DABROTRAG (https://life-beaver.eu/hr/dabrotrag/).
Aplikaciju možete koristiti preko mobitela, preko kojeg možee dostaviti i neposredne fotografije.
Podatke možete dostaviti i putem elektronske pošte na infodabar@sumfak.hr.
Više o dabru možete vidjeti na stranici: O dabru – LIFE DABAR (life-beaver.eu)
Ako želite informacije i novosti o projektu LIFE DABAR, dostavite nam ime i prezime te adresu elekronske pošte. Slati ćemo Vam obavijesti o aktivnostima na projektu i o drugim događanjima vezanim za dabra, kako bi se i Vi mogli aktivno uključiti u projekt.
Vaše podatke ćemo koristiti iskljućivo u sklopu projekta LIFE DABAR, sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka.
Ime: __________________________
Prezime:_______________________
E-mail:_________________