Katastrofalne posljedice srpanjske oluje u šumama Republike Hrvatske
Oluja koja je u srpnju ove godine zahvatila i susjedne zemlje, Sloveniju i Srbiju, osim tragično izgubljenih ljudskih života, prouzročila je i golemu materijalnu štetu. Šumari ne pamte ovakvo brzo i silovito razaranje stoljetnih sastojina što državnih što privatnih šuma Republike Hrvatske. Vlada RH je 23. srpnja 2023. godine izdala priopćenje o „Inicijalnih 20 milijuna eura za sanaciju šteta od najveće oluje koja je Hrvatsku pogodila od sredine 19. stoljeća“, a prema tumačenju DHMZ-a grmljavinska oluja je po intenzitetu i razmjerima bila najveća na području Hrvatsku otkako postoje meteorološka mjerenja. Nadalje, DHMZ objavljuje da iako zabilježena količina oborine ne predstavlja izniman događaj, njen kratkotrajni intenzitet u kombinaciji s olujnim vjetrom uzrokovao je ogromnu materijalnu i ljudsku štetu. Udari vjetra na lokaciji Zagreb-Maksimir pokazuju da je maksimalni udar vjetra iznosio 91,8 km/h, što se ocjenjuje kao olujni, na granici orkanskog vjetra, na lokaciji Buzin zabilježen je udar vjetra od 100,1 km/h, dok je na lokaciji Zagreb-aerodrom zabilježen udar vjetra od čak 114,8 km/h. Vjetar je sličnom žestinom zahvatio još brojne gradove poput Gradišta i Slavonskog Broda. Dok je na mjernoj postaji Gradište vjetar srušio stup s osjetnicima brzine i smjera vjetra što je dovelo do prekida u mjerenjima, na lokaciji u Slavonskome Brodu zabilježena je brzina vjetra od čak 118,4 km/h. Preliminarni rezultati pokazuju da je moguće da se radi i o apsolutnom maksimumu udara vjetra za lokaciju Slavonski Brod, što treba dodatno potvrditi kada podaci prođu sve stupnjeve kontrole propisane standardima Svjetske meteorološke organizacije.
Štete na šumama pogođenih područja su katastrofalne. Radi se o milijunima izgubljenih kubika drvne zalihe koja leži na tlu stogodišnjih sastojina čija će obnova trajati godinama. Najveća šteta u povijesti zabilježena je na području državnih šuma kojima gospodari poduzeće Hrvatske šume d.o.o. i to u Upravi šuma Podružnica Vinkovci gdje je oluja nanijela ogromne štete sastojinama, objektima i strojevima. Prema podatcima sa satelitskih snimaka radi se o drvnoj zaliha oštećenih stabala od gotovo 2,7 milijuna m3 na površini od blizu 62.400 ha. Olujom su iznimno pogođene i Uprava šuma Podružnica Nova Gradiška, Uprava šuma Podružnica Požega, Uprava šuma Podružnica Bjelovar, Uprava šuma Podružnica Zagreb i drugi. Fakultetske šume na području Nastavno pokusnih šumskih objekata Lipovljani i Zagreb također su iznimno pogođene.
Nažalost, posljedice oluje na sastojinama i stablima su dalekosežne te se očituju na:
- polomljenim, oštećenim i izvaljenim stablima,
- poremećaju horizontalne i vertikalne strukture sastojina uz promjene sastava vrsta te pad drvne zalihe i prirasta,
- gubitku svojstava šumskoga tla, vjerojatnost zamočvarenja i zakorovljivanja uz gubitak mikrobiološke aktivnosti i vjerojatnost nestanka faune u tlu,
- mogućnost obnove sastojina jer većina poharanih površina trenutno nije spremna za prirodnu obnovu,
- redovito gospodarenje šumama zbog velike količine izlomljenog drva niže vrijednosti o prvotno planirane,
- razmjer dobnih razreda sastojina s obzirom da će nakon obnove nastati velike površine mlade šume,
- opće korisnih funkcija šume koje su značajno smanjene, a očituju se kroz izmjene klimatskih, estetskih, zdravstvenih, turističkih i drugih funkcija,
- nedostatku radne snage za provođenje sanitarnih sječa koje se očekuju tijekom sanacije.
- opasnosti pri radu za sve koji će na terenu sudjelovati u radovima sanacije.
Jasno je da je srpanjska oluja prouzročila ogromne štete na šumama Republike Hrvatske te da su posljedice sveobuhvatne i dalekosežne. Sanaciji, iz svih navedenih razloga, treba pristupi sustavno, što sigurno neće biti jednostavno.
Photo Gallery
