YouTube
Instagram
Facebook
×
Department of Forestry

Fitocenologija

PU3001 - obavezni
Opterećenje: 30(P) + 0(L) + 15(A) + 0(PK) + 0(S) + 0(TJ) + 0(SJ) + 16(T)
Sadržaj predmeta: Predavanja: 1. Definicija i zadaća fitocenologije. Podjela fitocenologije. Povijesni razvoj. Fitocenološki smjerovi i škole. 2. Biogeocenoza. Prirodni i antropogeni ekosustavi. Kvantitativni i kvalitativni pokazatelji. 3. Analitička obrada. Prikupljanje podataka. Sintetska razrada. Značenje vrsta u sintetskoj razradi. Statističke metode obrade fitocenoloških snimaka. 4. Sinekologija. Klasifikacija čimbenika. Raspored biljnih zajednica u odnosu spram klimatskih čimbenika (svjetlo, toplina, voda, vjetar). 5. Odnos biljnih vrsta i biljnih zajednica spram svojstava tla. Odnos tipova tala i biljnih zajednica. Geomorfološki čimbenici – nadmorska visina, izloženost, nagib, reljef i njihov utjecaj na pridolazak raznih oblika vegetacije. 6. Utjecaj biotskih čimbenika (fitogeni, zoogeni) na pridolazak biljnih zajednica. Utjecaj čovjeka na razvitak vegetacije nekad i danas. 7. Sukcesije vegetacije – definicija, vrste, načini istraživanja i prikazivanja. Sindinamičke jedinice. Početne, prijelazne, trajne i klimatskozonske zajednice. 8. Primjeri sukcesija vegetacije u prirodnim i urbanim područjima. Praktična važnost sindinamike u razumjevanju vegetacije određenoga prostora. 9. Sinkronologija. Biljni fosili. Peludna analiza. Razvitak vegetacije u pradavno doba. Europa u ledenom dobu. 10. Razvitak vegetacije nakon ledenog doba. Razvitak vegetacije panonskoga prostora. Razvitak kasno glacijalne I postglacijalne vegetacije u srednjoj Europi. Razvitak vegetacije Mediterana. 11. . Sinhorologija. Definicija i vrste areala biljnih zajednica. Florni geolementi – vrste, rasprostranjenost, spektar. Florne oblasti na Zemlji. 12. . Prostorni raspored i zonacija vegetacije. Visinska raščlanjenost. Horizontalna raščlanjenost. Obrati i poremećaji. Biljnogeografska raščlanjenost Europe. 13. . Sistematika biljnih zajednica. Nomenklaturna pravila. Sistematske jedinice. Sistematizacija najvažnijih biljnih zajednica u R. Hrvatskoj. 14. Fitogeografska raščlanjenost šumske vegetacije u R. Hrvatskoj. Mediteranska vegetacijska regija. Eurosibirsko- sjevernoamerička vegetacijska regija. Najznačajnije šumske zajednice u R. Hrvatskoj. 15. . Ostali oblici vegetacije i njihova rasprostranjenost. Prirodni ekosustavi - vegetacija slanuša i grebenjača, vodenjara, vrelaca, cretova, muljevitih obala, planinskih rudina, kamenjara, stijena, točila, klimatogenih travnjaka. Čovjekom utjecani ekosustavi - antropogeni travnjaci agroekosustavi, korovska vegetacija, ruderalna vegetacija. Vježbe: 1. Uvod u vježbe. Sinmorfologija. Fitocenološki pokazatelji. Unos općih podataka. Florni sastav. Braun-Blanquetove skale. 2. Metodika terenskoga istraživanja vegetacije; izbor i veličina fitocenoloških snimaka, fitocenološko snimanje i unos podataka u formulare. 3. Konkretno fitocenološko snimanje šumske i travnjačke vegetacije na terenu. 4. Primjeri fitocenoloških snimaka i njihova sintetska razrada kroz faze, značenje vrsta u sintetskoj razradi. 5. Uporaba metoda sintetiziranja fitocenoloških snimaka. Unos fitocenoloških snimaka u bazu podataka Turboveg. 6. Primjena numeričke multivarijantne analize fitocenoloških snimaka. Uporaba programskog paketa Syntax 2000. Klasterska analiza - postupak s primjerima. 7. Primjena multidimenzioniranog skaliranja - postupak s primjerima. 8. Primjena ekoindikatorskih skala prema Ellenbergu. Obrada ekoloških podataka primjenom računalnog programa Juice 7.0. Karakteristične biljne vrste staništa šuma i travnjaka. 9. Morfološke karakteristike najvažnijih hidrofilnih, higrofilnih, mezofilnih i kserofilnih biljnih vrsta i njihove eko-indikatorske vrijednosti. Reprezentativne biljne zajednice u odnosu spram vlazi. Analiza indikatorskih vrijednosti vlage u računalnim programima. 10. . Morfološke karakteristike najvažnijih neutrofilnih, acidofilnih i bazofilnih biljnih vrsta i njihove eko-indikatorske vrijednosti. Biljne zajednice u odnosu na kiselost tla. Analiza indikatorskih vrijednosti kiselosti tla u računalnim programima. 11. . Primjeri određivanja biološkog spektra i spektra flornih geoelemenata. 12. . Promjene u flornom sastavu najznačajnijih tipova sukcesija 13. . Metodika klasičnoga kartiranja vegetacije. Rad na terenu. Rad u uredu. Primjeri. 14. Nove metode istraživanja i kartiranja vegetacije. Daljinska istraživanja vegetacije. Aerofotosnimke i njihova primjena. Satelitske snimke i njihova primjena u istraživanju vegetacije. Senzori za snimanje vegetacije. GIS – tehnologija, primjeri. 15. Digitalizacija vegetacijskih karata – postupak, primjeri i prednosti. Uporaba u praksi. Vježbe se održavaju u računalnoj učionici primjenom računalnih programa. Terenska nastava (dva dana): 1. Upoznavanje s najznačajnijim biljnim zajednicama u urbanim područjima, njihovom sinekologijom, sindinamikom, biljnim vrstama i sistematikom te posebno vrijednošću i važnošću za urbana područja. 2. Upoznavanje s najznačajnijim biljnim zajednicama u zaštićenim područjima, njihovom sinekologijom, sindinamikom, biljnim vrstama i sistematikom te posebno vrijednošću i važnošću u zaštičenim područjima.
Literatura:

Obavezna literatura:
1.     Vukelić, J. & Đ. Rauš, 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 310 str.

2.     Skender, A., 1990: Fitocenologija u spontanim i antropogenim ekosistemima.Sveučilište u Osijeku, Poljoprivredni fakultet, 239 str


Preporučena literatura:
3.     . van der Maarel, E., J. Franklin (eds.), 2013: Vegetation Ecology – Second Edition. Wiley-Blackwell, Chichester, UK, 557 pp.

4.       Glavač, V., 1996: Vegetationsökologie - Grundfragen, Aufgaben, Methoden. Gustav Fischer, Jena, Stuttgart, 385 str.

5.       Vukelić, J., Mikac, S., Baričević, D., Bakšić, D., R. Rosavec, 2008: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj Nacionalna ekološka mreža. Državni zavod za zaštitu prirode, 263 str.

6.       Kovačević,  J.,  1979:  Poljoprivredna  fitocenologija.  Nakladni zavod Znanje, 269 str


Nositelji

Dario Baričević
Prof. Dario Baričević PhD

Distinguished professor

Email: dbaricevic@sumfak.hr
više
Prof. Joso Vukelić

Distinguished professor

Email: jvukelic@sumfak.hr
više

Suradnici

Dario Baričević
Prof. Dario Baričević PhD

Distinguished professor

Email: dbaricevic@sumfak.hr
više
Prof. Joso Vukelić

Distinguished professor

Email: jvukelic@sumfak.hr
više
doc. dr. sc. Irena Šapić PhD

Postdoctorate

Email: isapic@sumfak.hr
više
Aktualno

Poslijediplomski doktorski studij šumarstva i drvne tehnologije