Stoljeće visokoškolske terenske nastave studija šumarstva na otoku Rabu
Početak održavanja terenske nastave za potrebe obrazovanja visokostručnih kadrova, ali i znanstvenoistraživački rad na Nastavno-pokusnom šumskom objektu Rab seže u davnu 1923. godinu. Osnivač katedre za uzgajanje šuma, prof. Andrija Petračić u prvoj je polovici prošloga stoljeća studente doveo na područje jednih od najočuvanijih šuma hrasta crnike na Mediteranu.
Stoljeće održavanja terenske nastave na Rabu obilježeno je skupom na kojemu su izlagači predstavili bogatu povijest izvođenja terenske nastave i znanstvenih istraživanja, izložili problematiku gospodarenja šumama hrvatskoga Sredozemlja, te iznjeli buduće planove vezane za nastavak održavanja nastave te osnivanje Znanstveno-istraživačkog centra za sredozemno šumarstvo i protupožarnu zaštitu šuma. Uz to, postavljena je i prigodna izložba na Trgu sv. Kristofora pod nazivom “100 godina terenske nastave studenata Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije na otoku Rabu” prilikom koje je predstavljen i idejni projekt budućeg Znanstveno-istraživačkog centra. Izložba se može pogledati do 30. rujna 2023. godine.
Među govornicima skupa, uz domaćine dekana, prodekane i nastavnike Fakluteta šumarstva i drvne tehnologije sudjelovali su i prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije u ime rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, gradonačelnik Grada Raba Nikola Grgurić i Hinko Mance, zamjenik zapovjednika Vatrogasne zajednice PGŽ-a.
Nažalost, zgrada objekta NPŠO-a posljednjih godina nije u funkciji zbog dotrajalosti i neprimjerenih smještajnih uvjeta. Sudionici skupa na Rabu izrazili su potporu da se predmetni objekt na Rabu stavi u funkciju, odnosno, da se zajedničkim snagama provede projekt budućeg Znanstveno-istraživačkog centra za sredozemno šumarstvo i protupožarnu zaštitu šuma.
“Radostan sam što vas sve mogu pozdraviti, okupljene u želji da budemo dionici ove proslave, a s ciljem koordinirane suradnje Fakulteta s ključnim dionicima u sektoru šumarstva i lokalne uprave i samouprave otoka Raba te povezivanja visokog školstva i znanosti s operativom, zajedničke promidžbe šumarske struke kao i podizanja ugleda i digniteta naše struke i stručnjaka u društvu” – rekao je prof. dr. sc. Josip Margaletić, dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.
– Nastavno-pokusni šumski objekt Rab za nas šumare oduvijek je imao posebnu draž. Od studentskih dana kada smo ovdje dolazili kao studenti, pa sve do današnjih dana, biljni i životinjski svijet šuma Kalifronta predstavljao je vrijedan objekt znanstvenog interesa, svijet koji je važno istražiti i razumjeti, a ponajviše očuvati za buduće generacije. Mjesto je to gdje su naraštaji studenata stjecali ključna znanja o gospodarenju sredozemnim šumama. Brojni su kolege svoju znanstvenu karijeru ostvarili zahvaljujući postojanju ovog jedinstvenog šumskog objekta” – naglasio je u uvodnom dijelu dekan Margaletić.
Nadalje je rekao: – “Hrast crnika poznat po ljepoti i izdržljivosti, simbol je ovog otoka. Njegove šume vrijedilo je sačuvati i planski o njima brinuti o čemu svjedoče brojni pisani tragovi kroz stoljeća rapske povijesti. To je ujedno cilj našeg djelovanja, brinuti o šumama za generacije koje dolaze, poticati znanstveno istraživački rad, međunarodnu suradnju i akademsku izvrsnost. Postojanje NŠPO Rab pozicionira naš Fakultet kao jedinstvenu ustanovu na prostoru Sredozemlja s mogućnošću stvaranja mreže suradnji s međunarodnim institucijama te poticanja obrazovanja i svijesti o očuvanju okoliša na svim razinama, od lokalne do akademske. Na NPŠO Rab”, nadalje govori dekan, “postoji fakultetska kuća koja je nastala od nekadašnje lugarnice izgrađene 1895. godine iznad Uvale sv. Mare. Kuća je detaljno renovirana, malo proširena i obnovljena tijekom 1976. godine, te ponovno uređena 1994. godine. U njoj su u prošlosti smještani studenti šumarstva kada su sudjelovali na terenskoj nastavi na otoku Rabu. Tada je zgrada mogla primiti i preko 40 studenata koji bi boravili u objektu 3 do 6 dana tijekom akademske godine, a objekt su posjećivali i studenti šumarstva iz inozemstva. Nažalost, već niz godina studenti nemaju mogućnost smještaja na NPŠO Rab jer glavna zgrada Nastavno-pokusnog šumskog objekta više nije adekvatna za smještaj studenata i nastavnika prema suvremenim standardima te zahtijeva sveobuhvatnu obnovu primjerenu standardima današnjeg vremena. U tu svrhu izrađen je idejni projekt nove zgrade.”
– “Za izdavanje građevinske dozvole”, nastavio je Margaletić, “za spomenuti novi objekt od strane Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije Fakultet čeka pet godina. Izgradnjom nove zgrade na mjestu stare omogućit će se povratak terenske nastave studenata na NPŠO Rab. U novim prostorima NPŠO Rab Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu planira osnutak Znanstveno¬ stručnog centra za sredozemno šumarstvo i protupožarnu zaštitu šuma kojim će se unaprijediti nastavni planovi i programi sveučilišnih prijediplomskih i diplomskih studija te doktorskog studija koji se izvode na našem Fakultetu. U okviru budućeg Centra moći će se ostvariti i aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja, kao jedne od misija Sveučilišta u Zagrebu.
Novim objektom NPŠO Rab i osnivanjem spomenutog znanstveno-stručnog centra Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije omogućilo bi se aktivno angažiranje u organizaciji i provedbi različitih stručnih i znanstvenih savjetovanja, radionica, okruglih stolova, unaprjeđenja znanstveno-istraživačkog rada i ostalih oblika događanja kojima bi fokus bio gospodarenje šumskih ekosustava mediterana i submediterana koji se suočavaju s brojnim izazovima kao što je protupožarna zaštita, zaštita od invazivnih šumskih štetnika, obnova šumskih sastojina, melioracije krša i slično. Na taj bi se način otok Rab našao na karti europskih znanstveno-edukativnih destinacija, a što bi uz njegovu bogatu povijest prirodne ljepote još izraženije doprinijelo njegovoj jedinstvenosti i prepoznatljivosti. Bilo bi to mjesto gdje će se oblikovati znanstvene i tehnološke konture buduće protupožarne zaštite sredozemnih šuma. Strast, posvećenost i znanstvena znatiželja osiguravaju napredak i izvrsnost svake struke pa tako i šumarske, a doprinos novostečenih znanja imao bi neizmjernu vrijednost za društvo u cjelini.”
Dekan Margaletić završio je svoje obraćanje sa željom da ovaj skup potakne nove suradnje i projekte inicijative, te da nas sve podsjeti na važnost uloge koju omogućuje Nastavno-pokusni šumski objekt Rab u oblikovanju budućnosti u gospodarenju i zaštiti sredozemnih šuma.
Povodom obljetnice, 14. rujna 2023. godine održane su i dvije prigodne radionice. Prva, naziva „Kukci u šumi“ održala se uz pomoć vrtićanaca iz Dječjeg vrtića Pahuljica. Ukupno četrdesetero djece u dobi od 3 do 6 godina, zajedno sa pet odgojiteljica posjetilo je NPŠO Rab gdje su uz crtanje, imali priliku i istražiti šumu i neke njene životinjske stanovnike. Radionicu je vodio izv. prof. dr. sc. Milivoj Franjević. Druga radionica održana je u Srednjoj školi Markantuna de Dominisa, gdje je učenicima 3. i 4. razreda gimnazije u sklopu profesionalne orijentacije, predstavljen Fakultet šumarstva i drvne tehnologije. Radionicu je vodio izv. prof. dr. sc. Kristijan Tomljanović.
Photo Gallery
