YouTube
Instagram
Facebook
×

Povijest Fakulteta


1898. 
Naredbom Zemaljske vlade od 7. listopada 1898. osnovan je studij šumarstva na Sveučilištu u Zagrebu, kao četvrti u Hrvatskoj, i to nakon studija teologije, prava i mudroslovlja. Studij je ustrojen na Šumarskoj akademiji pri Mudroslovnom (danas Filozofskom) fakultetu. Šumarska akademija se smjestila u palači Šumarski dom koja je svečano otvorena 20. listopada 1898. godine. Taj se datum danas obilježava kao Dan Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U početku je studij šumarstva na Šumarskoj akademiji trajao tri godine. Studenti su slušali i polagali predmete iz bioloških, ekoloških, tehničkih i gospodarskih disciplina. Ta širina proizlazila je iz shvaćanja šumarstva kao interdisciplinarnog područja. Osim toga, u to doba još nisu postojali fakulteti iz onih područja čija su znanja bila potrebna šumarskom inženjeru. Prof. dr. sc. Andrija Mohorovičić, sveučilišni profesor geofizike i astronomije na Mudroslovnom fakultetu, a meteorologije i klimatologije na Šumarskoj akademiji, izabran je 15. prosinca 1898. za redovitog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

 

1905. 
Andriju Petračića i Đuru Nenadića izabrala je 1905. godine Zemaljska vlada kao dva najsposobnija diplomanta Šumarske akademije i poslala na dvogodišnje usavršavanje na Bavarsko sveučilište u München. Obojica su doktorirali 1907. godine. Vratili su se u Hrvatsku i postali stalno namješteni profesori Šumarske akademije. Njih dvojica bit će zaslužni za osnivanje Gospodarskošumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1919. godine. Bili su prvi redoviti profesori i članovi povjerenstva za imenovanje ostalih profesora na šumarskom i na poljoprivrednom odjelu novoga Fakulteta. Andrija Petračić bio je pročelnik Šumarske akademije u tri mandata. Utemeljenjem Gospodarsko-šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu postao je njegov prvi dekan. Utemeljio je Zavod za uzgajanje šuma i zagrebačku školu uzgajanja šuma. Zbog zasluga za očuvanje i razvoj sveučilišne šumarske nastave nazivamo ga matičarem današnjega Šumarskoga fakulteta. Đuro Nenadić je u dva mandata bio pročelnik Šumarske akademije, a poslije i dekan Gospodarsko-šumarskog fakulteta. Utemeljio je Zavod za uređivanje šuma. Akademske godine 1922./1923. bio je rektor zagrebačkog sveučilišta.

 

1907. 
Početkom akademske godine 1907./1908. uveden je na Šumarskoj akademiji četverogodišnji studij. U skladu s tim izrađen je novi nastavni plan i program

 

1908.
Naredbom Zemaljske vlade od 25. rujna 1908. na Šumarskoj akademiji ustrojen je Geodetski tečaj za teorijsko i praktično obrazovanje geodeta. Tako je Šumarska akademija imala važnu ulogu u razvitku tehničkih struka u Hrvatskoj, posebno geodetske struke. Ona je bila rasadnik u kojem su stasali mnogi profesori tehničkih fakulteta koji su poslije osnovani. Geodetski tečaj se od akademske godine 1918./1919. počinje održavati na novoosnovanoj Tehničkoj visokoj školi u Zagrebu.

 

1909.
Novi nastavni plan i program Šumarske akademije izdan je naredbom od 13. ožujka 1909. godine. Studenti Šumarske akademije slušali su i polagali predmete iz nekoliko znanstvenih disciplina koji su razvrstani po grupama: a) matematički predmeti i grafičke radnje, b) prirodoslovni predmeti, c) gospodarski predmeti, d) tehnički predmeti, e) pravno-državoslovni predmeti, f) šumarski predmeti. Prof. dr. sc. Dragutin Gorjanović Kramberger, sveučilišni profesor geologije i paleontologije na Mudroslovnom fakultetu i geologije na Šumarskoj akademiji, izabran je 18. ožujka 1909. za redovitog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.


1919.
Nakon završetka Prvoga svjetskog rata i raskida političke ovisnosti o Austriji i Ugarskoj, profesori Šumarske akademije Andrija Petračić i Đuro Nenadić pokreću akciju da se Šumarska akademija pretvori u potpuno samostalan fakultet. Akademska godina 1918./1919. bila je posljednja u radu Šumarske akademije jer će od 1. listopada 1919. godine s radom započeti Gospodarsko-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Od otvorenja Šumarske akademije pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 20. listopada 1898. godine do otvorenja Gospodarsko-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1. listopada 1919. godine na Šumarskoj akademiji diplomiralo je 165 šumara. Ukazom od 31. kolovoza 1919. i provedbom naredbe od 26. rujna 1919. osnovan je Gospodarsko-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Fakultet je s radom počeo na početku akad. god. 1919./1920. tako da je šumarski dio odmah otvoren za sve četiri studijske godine na koje su prešli studenti Šumarske akademije. Nastava novoosnovanoga Fakulteta za šumare nastavila se odvijati u zgradi Šumarskog doma u Vukotinovićevoj ulici 2 u Zagrebu. U zagrebačkom Maksimiru, uz potok Bliznec, osnovan je Šumski vrt kao prvi terenski objekt za nastavu i pokuse na Šumarskom odjelu Gospodarsko-šumarskog fakulteta.

 

1920.
Imenovani su prvi redoviti profesori na Gospodarskošumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Za šumarski dio imenovani su 27. siječnja 1920. godine prof. dr. sc. Andrija Petračić i prof. dr. sc. Đuro Nenadić. Za gospodarski dio imenovani su 18. i 19. ožujka 1920. godine prof. dr. sc. Fran Jesenko i prof. dr. sc. Sava Ulmansky. Njih četvorica bili su članovi povjerenstva za imenovanje ostalih profesora na Fakultetu. Prvi Dekan Gospodarsko-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izabran je 10. travnja 1920. godine. Bio je to prof. dr. sc. Andrija Petračić, šumarski stručnjak, sveučilišni profesor uzgajanja šuma i dendrologije.

 

1921.
Osnovan je Zavod za šumske pokuse Gospodarsko-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao prva znanstvena šumarska institucija na području tadašnje države. Zadaća mu je bila sustavnim znanstvenim istraživanjima promicati šumarsku znanost i gospodarenje šumama.

 

1922.

Dobivene su prve šume za nastavne i znanstvene potrebe Šumarskog odjela Gospodarsko-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – šuma Maksimir površine 120 ha i šuma Dubrava Mokrice-Šašinovečki lug površine 252 ha. Prof. dr. sc. Đuro Nenadić, sveučilišni profesor uređivanja šuma na Šumarskom fakultetu, izabran je za rektora Sveučilišta u Zagrebu.

 

1923.
Prvi doktorat iz područja šumarstva na Gospodarskošumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio je 4. lipnja 1923. godine Josip Balen. Naslov doktorata bio je Bura i njezino značenje za pošumljavanje krasa. Održana je prva terenska nastava u sredozemnim šumama na otoku Rabu.

 

1926.

Vlasti iz Beograda pokušale su ukinuti Gospodarsko-šumarski fakultet u Zagrebu jer nadležno ministarstvo nije predvidjelo njegovo financiranje 1926. – 1927. godine. Zavod za šumske pokuse Gospodarsko-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu počinje izdavati znanstveni časopis Glasnik za šumske pokuse.

 

1934.

Na ondašnjoj zagrebačkoj periferiji, u Maksimiru, Gospodarsko-šumarski fakultet izgradio je 1933. – 1934. prvi paviljon i preselio dio svoje djelatnosti. Završetkom izgradnje II., III. i IV. paviljona, cijeli Fakultet preseljava u Maksimir do kraja 1949. godine.

 

1937.

Oko Šumskog vrta podignut je arboretum u kojem je zasađeno oko 400 vrsta.

 

1941.

Prof. dr. sc. Mihovil Gračanin, sveučilišni profesor pedologije i ishrane bilja na Gospodarsko-šumarskom fakultetu, izabran je 30. prosinca 1941. za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Kao raritetni postupak spominje se njegovo istupanje iz članstva u Akademiji. U obrazloženju svoje odluke 1. listopada 1951. napisao je: Ovim povodom smatram čašću i dužnošću da Vas izvijestim o motivima koji su me naveli da se odreknem članstva u Akademiji. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti kulturna je tekovina hrvatskog naroda i kao takva ona ima u prvom redu da predstavlja najviša pregnuća i dostignuća znanstvena i umjetnička naroda Hrvatske. Ona je primila jugoslavensko ime da bude košnica u kojoj će surađivati uz hrvatske naučne radnike i umjetnike još i Srbi, Slovenci i drugi južnoslavenski narodi....Ako je radi točnije reprodukcije moje izjave potreban pismeni iskaz, onda ponavljam, da sam ostavku u Jugoslavenskoj akademiji dao „u čast onim zaslužnim hrvatskim prirodoslovcima, koji su cio život posvetili nauci i dali narodu svoja djela znatne vrijednosti, a vrata im Prirodoslovnog odjela Akademije ostadoše zatvorena“.

 

1942.

Prvi doktorat iz područja drvne tehnologije na Gospodarsko-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio je 10. ožujka 1942. godine Ivo Horvat. Naslov doktorata bio je Istraživanja o specifičnoj težini i utezanju slavonske hrastovine.


1946.

Gospodarsko-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu mijenja ime u Poljoprivredno-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Fakultet je za razvoj šumarske znanstvene i nastavne djelatnosti dobio na upravljanje 181 ha šume Dotrščina.


1947.

Fakultet je za razvoj šumarske znanstvene i nastavne djelatnosti dobio na upravljanje 376 ha šuma na Medvednici. Šumarska nastava na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu razdvojena je pravilnikom od 11. ožujka 1947. na šumsko-uzgojnu i šumsko-industrijsku, odnosno na biološku i tehničku skupinu.


1948.

Službeno je objavljen novi nastavni plan za šumskouzgojnu i šumsko-industrijsku skupinu, što se smatra početkom drvnotehnološke nastave. Prof. dr. sc. Aleksandar Ugrenović, sveučilišni profesor iskorištavanja šuma i šumarske politike na Šumarskom fakultetu, izabran je 12. lipnja 1948. godine za redovitog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.


1949.

Nadležno ministarstvo donijelo je 31. prosinca 1949. rješenje da se Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šumarskog fakulteta ustupe na upravljanje šume na području bivše Šumarije Lipovljani površine 8180 ha i šume bivše Šumarije Zalesina površine 2400 ha. Šumarski odjel Poljoprivredno-šumarskog fakulteta preselio je iz zgrade Šumarskog doma u Vukotinovićevoj ulici 2 u Zagrebu u novoizgrađeni IV. paviljon u zagrebačkom Maksimiru. Izlazi prvi broj znanstveno-stručnog časopisa Drvna industrija.


1950.

Zbog organizacije upravljanja preuzetim šumama u Lipovljanima i Zalesini, Fakultetsko vijeće osniva Odbor za šume.


1951.

Osnovano je Šumsko gospodarstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta koje je gospodarilo šumama bivših šumarija u Lipovljanima i u Zalesini, prema uputama Odbora za šume. Šume u okolici grada Zagreba, kojima upravlja Katedra za uzgajanje šuma, ostale su izvan novoosnovanoga Šumskog gospodarstva. Počinje izvođenje višepredmetne kompleksne terenske nastave na šumskim objektima u Lipovljanima i u Zalesini.


1952.

Od akademske godine 1952./1953. nastava na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šumarskog fakulteta izvodi se prema novom nastavnom planu i programu, na dva odsjeka: Šumsko-gospodarskom odsjeku i Drvnoindustrijskom odsjeku.


1955.

U razdoblju od 1955. do 1956. izgrađene su nastambe za studente i profesore u Opekama kod Lipovljana.


1956.

Novim ustrojem ukinuto je Šumsko gospodarstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Fakultetu je ostavljeno pravo, kojim se i koristio, da na tim šumskim objektima može obavljati terensku nastavu i znanstvena istraživanja.


1958.

Prof. dr. sc. Miroslav Tajder, sveučilišni profesor petrografije i mineralogije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i petrografije s geologijom na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, izabran je 12. ožujka 1958. za redovitog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.


1959.

Zakonom o osnivanju Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je objavljen 8. prosinca 1959. godine, oba dotadašnja odjela postaju samostalni fakulteti. Šumarski odjel Poljoprivredno-šumarskog fakulteta postaje Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.


1960.

Potpuno osamostaljeni Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu počnije s radom 1. siječnja 1960. godine. Prvim Statutom Šumarski fakultet definiran je kao znanstvena i najviša nastavna ustanova za šumarstvo i drvnu industriju. Ustrojene su nastavne jedinice: Šumsko-gospodarski odsjek, Drvno-industrijski odsjek, vijeća odsjeka, zavodi, laboratoriji, praktikumi i seminari. Osnovane su posebne ustanove: Nastavni i pokusni šumski objekti, Nastavni i pokusni drvno-industrijski objekti, Ured za terensku nastavu, Šumarska knjižnica, Šumarski muzej i Fotolaboratorij. Statutom je predviđeno osnivanje fakultetskih instituta za znanstvenoistraživački rad na područjima šumarstva i drvne tehnologije. Za prvog dekana izabran je prof. dr. sc. Dušan Klepac, sveučilišni profesor uređivanja šuma. Prof. dr. sc. Ivo Pevalek, sveučilišni profesor botanike na Šumarskom fakultetu, izabran je 29. lipnja 1960. za redovitog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.


1961.

Započeo je s radom poslijediplomski studij, tada nazvan III. stupnjem studija. Završetkom studija, izradom i obranom magistarskog ili specijalističkog rada stjecao se akademski stupanj magistra znanosti ili specijalista.


1962.

Osnovan je Institut za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Budući da se Institut idućih godina kadrovski popunio i u potpunosti osamostalio, 1968. godine Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu prestaje biti njegovim osnivačem.


1963.

Šumarski Fakultet preuzeo je upravljanje bukovim šumama u jugoistočnom dijelu planine Papuk, nedaleko od mjesta Velika, u šumskom predjelu Duboka, na površini od 747 ha.


1964.

Prvi znanstveni magistarski rad iz područja šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio je 16. svibnja 1964. godine Jakob Martinović. Naslov magistarskog rada bio je Pedološka karakterizacija nekih kultura četinjača u Hrvatskoj.


1966.

Prvi znanstveni magistarski rad iz područja drvne tehnologije na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio je 24. rujna 1966. godine Jože Lenić. Naslov magistarskog rada bio je Kemijske promjene bukovine i smrekovine pri izradi tvrdih ploča vlaknatica. Prof. dr. sc. Milan Androić, sveučilišni profesor šumarske entomologije i zaštite šuma na Šumarskom fakutetu, izabran je za prorektora Sveučilišta u Zagrebu.


1968.

Osnovani su Zavod za istraživanja u šumarstvu i Zavod za istraživanja u drvnoj industriji sa zadatkom istraživanja i rješavanja problema iz područja šumarskih znanosti i područja drvnotehnoloških znanosti. Zavodi su se bavili znanstvenim istraživanjima, izradom ekspertiza, davanjem mišljenja i savjeta, izradom investicijske tehničke dokumentacije, održavanjem tečaja i seminara, objavljivanjem znanstvenih i stručnih radova. Prof. dr. sc. Milan Anić, sveučilišni profesor uzgajanja šuma, šumarske fitocenologije i dendrologije na Šumarskom fakultetu, izabran je 20. lipnja 1968. godine za redovitog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.


1971.

Zavod za istraživanja u drvnoj industriji počeo je izdavati glasilo Bilten Zavoda za istraživanja u drvnoj industriji. Prvotna namjena te periodike bila je vezana uz objavljivanje vijesti o radu Zavoda, no poslije sve više dobiva karakter znanstveno-stručnog časopisa.


1975.

Šumarski Fakultet preuzeo je upravljanje šumama na sjeverozapadnom dijelu otoka Raba, u šumskom predjelu Kalifront, na površini od 104 ha.


1976.

Izašao je prvi broj Mehanizacije šumarstva, znanstveno-stručnog časopisa Šumarskog fakulteta iz područja šumarskih tehnika i tehnologija.


1981.

Prof. dr. sc. Mirko Vidaković, sveučilišni profesor dendrologije i šumarske genetike s oplemenjivanjem šumskoga drveća na Šumarskom fakultetu, izabran je 4. lipnja 1981. godine za redovitog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.


1985.

Prisjećajući se početaka na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu svečano je obilježio 125 godina šumarske nastave i znanstvenog rada u Hrvatskoj.


1991.

Prof. dr. sc. Dušan Klepac, sveučilišni profesor uređivanja šuma na Šumarskom fakultetu, izabran je 24. srpnja 1991. godine za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.


1992.

Šumarski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske šume, javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima Republike Hrvatske, izdali su monografiju Šume u Hrvatskoj, prvo djelo u povijesti hrvatskog naroda koje sveobuhvatno obrađuje šume.


1996.

Svečanim postavljanjem spomen-ploče obilježen je početak izgradnje nove zgrade Šumarskog odsjeka Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U Zagrebu je 29. veljače 1996. godine osnovana Akademija šumarskih znanosti. Za predsjednika je izabran dr. sc. Slavko Matić, sveučilišni profesor uzgajanja šuma na Šumarskom fakultetu, a za tajnika dr. sc. Branimir Prpić, sveučilišni profesor ekologije šuma na Šumarskom fakultetu. Šumarski fakultet bio je nositelj projekta reintrodukcije dabra u Hrvatsku. Dana 20. travnja 1996. obavljeno je u šumi Žutica kod Ivanić-Grada prvo ispuštanje dabra. Do 1998. dopremljeno je i ispušteno u naše nizinske šume još 85 dabrova.

 

1997.

Od akademske godine 1997./1998. u primjeni su novi nastavni planovi i programi, izrađeni u skladu s novim Pravilnikom o studiranju na dodiplomskom studiju. Drvnotehnološki odsjek uvodi modularni nastavni program; u prva četiri semestra studijski je program jedinstven, a u preostala četiri semestra studij je podijeljen na četiri modula koji se temelje na izbornim obveznim i neobveznim predmetima: 1. modul Drvo i primarna prerada drva, 1. modul Projektiranje proizvoda, 1. modul Proizvodne tehnologije, 1. modul Menadžment.


1998.

Zbog razvoja znanstvene, nastavne i lovnogospodarske djelatnosti, Šumarski fakultet organizirao je dopremu i ispuštanje muflonske divljači u Državno otvoreno lovište Kalifront na otoku Rabu. Dana 16. veljače 1998. u lovište je ispušteno 30 grla divljači, 7 muflona i 23 muflonke iz Slovačke (Šumarija Rimavska Sobota, lovni revir Tepli vrh). Dana 12. studenog 1998. ispušteno je 11 grla, 1 muflon i 10 muflonki iz Češke (Šumarija Židlochovice).
Dana 11. prosinca 1998. obilježena je 100. obljetnica šumarske i 50. obljetnica drvnotehnološke sveučilišne nastave u Hrvatskoj. Svečanost je održana u Hrvatskom narodnom kazalištu u nazočnosti 600 uzvanika. Tom prilikom predstavljene su četiri knjige u kojima je prikazan razvoj šumarske i drvnotehnološke nastave tijekom 100 godina postojanja – prostor, studiji i nastavnici koji su djelovali u proteklih 100 godina.


1999.

Šumarskom fakultetu je 30. kolovoza 1999. god. Odlukom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva povjereno izvršenje prava lova u državnom lovištu III/23 – OPEKE II. Od tada Fakultet neprekidno gospodari tim lovištem, koje je u međuvremenu (Odlukom Ministarstva od 17. travnja 2007.) promijenilo naziv (Državno otvoreno lovište III/39 OPEKE II) i povećalo površinu, koja danas iznosi 8 342 ha.


2001.

Od akademske godine 2001./2002. Šumarski odsjek uvodi modularni nastavni program; u prva četiri semestra studijski je program jedinstven, a u preostala četiri semestra studij je podijeljen na tri modula koji se temelje na izbornim obveznim i neobveznim predmetima: 1. modul Uzgajanje šuma; 2. modul Iskorištavanje šuma, šumske operacije i menadžment u šumarstvu; 3. modul Zaštita prirode, prostorno planiranje u šumarstvu i hortikultura. Od akademske godine 2001./2002. u nastavnom programu na Drvnotehnološkom odsjeku postoje tri modula: 1. modul Proizvodne tehnologije; 2. modul Dizajn namještaja; 3. modul Menadžment. Fakultet je uveo sustav bodovanja pojedinih nastavnih kolegija u skladu s Europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS).


2002.

Dovršena je gradnja prvog (zelenog) krila nove zgrade Šumarskog fakulteta. U njega se 27. veljače 2002. useljuju tri zavoda Šumarskog odsjeka (Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, Zavod za šumarske tehnike i tehnologije i Zavod za izmjeru i uređivanje šuma), Dekanov ured, Tajništvo i Računovodstveno-financijska služba. U prizemlju je u funkciju stavljena i privremena vijećnica Fakulteta, a u sjeveroistočnom dijelu budućeg kompleksa izgrađena je i puštena u rad energana.


2004.

Od početka ak. god. 2004./2005. radilo se na reformi studijskih programa i njihovoj prilagodbi načelima Bolonjske deklaracije (Hrvatska je potpisala Bolonjsku deklaraciju 2001. god.). Izradu novih programa vodila su povjerenstva (posebno za Šumarski, odnosno Drvnotehnološki odsjek), sastavljena od po jednog predstavnika svakog zavoda, a povjerenstva su vodili prodekani odsjeka. Prof. dr. sc. dr. h. c. Slavko Matić, sveučilišni profesor uzgajanja šuma na Šumarskom fakultetu, izabran je 20. svibnja 2004. godine za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.


2005.

Sveučilište je potvrdilo novi Statut Šumarskog fakulteta. Tim Statutom uvedene su važne promjene u ustroju Dekanova ureda, u ustroju zavoda, a osobito u studijske programe. Od akademske godine 2005./2006. na Fakultetu su u primjeni studijski programi usklađeni s načelima Bolonjske deklaracije – dva preddiplomska i dva diplomska studija na Šumarskom odsjeku i jedan preddiplomski, dva diplomska i jedan stručni studij na Drvnotehnološkom odsjeku: A. Preddiplomski studiji (3 godine) 1. Preddiplomski studij Šumarstvo – dopusnica 12. lipnja 2005. 2. Preddiplomski studij Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša – dopusnica 12. lipnja 2005. 3. Preddiplomski studij Drvna tehnologija – dopusnica 18. lipnja 2005. B. Diplomski studiji (2 godine) 1. Diplomski studij Šumarstvo a)  smjer Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem – dopusnica 12. lipnja 2005. b)  smjer Tehnika, tehnologija i management u šumarstvu – dopusnica 18. lipnja 2005. 2. Diplomski studij Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša – dopusnica 12. lipnja 2005. 3. Diplomski studij Oblikovanje proizvoda od drva – dopusnica 12. lipnja 2005. 4. Diplomski studij Drvnotehnološki procesi – dopusnica 12. lipnja 2005. C.  Stručni studij drvne tehnologije (u Virovitici) – privremena dopusnica Statutom Fakulteta prestali su postojati Zavod za istraživanja u šumarstvu (ZIŠ) i Zavod za istraživanja u drvnoj industriji (ZIDI), putem kojih je dugi niz godina bio organiziran znanstvenoistraživački rad na Fakultetu. Na osnovi Sporazuma o suradnji potpisanog 21. srpnja 2005. između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Sveučilišta u Zagrebu, Šumarskog fakulteta, Virovitičko-podravske županije, tvrtke TVIN d.o.o. iz Virovitice i Gimnazije Petra Preradovića u Virovitici ustrojeno je izvođenje stručnog studija Drvne tehnologije kao dislociranog studija u Virovitici.


2006.

Dana 1. kolovoza 2006. dobivene su dopusnice za izvođenje poslijediplomskih specijalističkih studijskih programa na Šumarskom odsjeku (ŠO) i Drvnotehnološkom odsjeku (DTO): Uređivanje šuma (ŠO); Ekološko oblikovanje krajolika, zaštita prirode i hortikultura (ŠO); Šumske prometnice (ŠO); Uzgajanje i osnivanje šuma (ŠO); Šumarske tehnike i tehnologije (ŠO); Lovstvo (ŠO); Organizacija proizvodnje (DTO); Tehnologija drvnih materijala (DTO). Dana 13. listopada 2006. dobivena je dopusnica za specijalistički studij Oplemenjivanje i očuvanje genetske raznolikosti šumskog drveća (ŠO). Šumarskom je fakultetu 15. ožujka 2006. god. Odlukom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva povjereno izvršenje prava lova u državnom lovištu VIII/6 KALIFRONT, na otoku Rabu.


2007.

Na temelju privremene dopusnice od 20. ožujka 2007. akademske godine 2007./2008. pokrenut je poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Drvna tehnologija u trajanju od šest semestara. Izgrađena su preostala dva krila (žuto i smeđe) nove zgrade Fakulteta i sportska dvorana. Implementirana je mogućnost e-učenja – primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u učenju i poučavanju. Studiji i studenti počinju se voditi u ISVU sustavu visokih učilišta. Upisani su prvi studenti na specijalističke i doktorske studije. Dana 14. studenog 2007. dobivena je trajna dopusnica za stručni studij Drvne tehnologije u Virovitici.


2008.

U akademskoj godini 2008./2009. upisani su prvi studenti na diplomske studije uvedene u skladu s Bolonjskom deklaracijom. Dana 16. listopada 2008. obilježena je 110. obljetnica Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (ujedno i 60. obljetnica Drvnotehnološkog odsjeka Šumarskog fakulteta). Program obilježavanja obljetnica odvijao se u dva dijela: počeo je svečanim dijelom u velikoj dvorani nove zgrade Fakulteta, a završio znanstvenim savjetovanjem. Savjetovanje je održano u dvije sekcije. U jednoj su obrađivane šumarske teme (10 prezentacija), a u drugoj drvnotehnološke teme (13 prezentacija). Knjižnica i studentska služba sele se iz IV. paviljona (i njegove prigradnje) u žuto krilo nove zgrade Fakulteta. U žuto krilo se, iz privremenog smještaja u zelenom krilu, seli i Dekanov ured, Tajništvo i Računovodstveno-financijska služba. U žutom krilu nalaze se još i dvije klasične predavaonice i dvije predavaonice amfiteatralnog oblika, pet apartmana, sportska dvorana, laboratoriji, nekoliko nastavničkih kabineta, vijećnica i podrumski prostori. Istodobno se u smeđe krilo iz I., III. i IV. paviljona useljavaju preostali zavodi Šumarskog odsjeka; od tada su u zelenom i smeđem (dijelom i u žutom) krilu smješteni svi uredi, predavaonice i laboratoriji Šumarskog odsjeka. U lovištu Šumarskog fakulteta Kalifront stečen je trofej nacionalnog prvaka muflonskih rogova vrijednosti 237,15 točaka.


2009.

Drvnotehnološki odsjek, u okviru projekta “Ishodi učenja Sveučilišta u Zagrebu – SveZaIU”, proveo je optimizaciju ishoda učenja za studijske programe na prediplomskom, diplomskom i stručnom studiju, s izmjenama i dopunama nastavnih programa u granicama do 20 %. Akademske godine 2009./2010., na temelju privremene dopusnice, pokrenut je poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Šumarstvo u trajanju od šest semestara. Studij je ustrojen u tri smjera: 1. Uzgajanje šuma i lovno gospodarenje, 2. Tehnika, tehnologija i management u šumarstvu, 3. Urbano šumarstvo, zaštita prirode, uređivanje i zaštita šuma.


2010.

Dana 17. ožujka 2010. dobivena je trajna dopusnica za poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Šumarstvo.


2011.

Pri izradi studijskih programa 2005. godine još nisu bili zaživjeli ishodi učenja, pa oni nisu bili ni definirani u materijalima za prijavu studijskih programa. Uključenjem djelatnika Fakulteta u radionice o ishodima učenja omogućeno je definiranje ishoda učenja. Na 4. sjednici Fakultetskog vijeća, 27. siječnja 2011., usvojeni su ishodi učenja na preddiplomskom, diplomskom i stručnom studiju DT- odsjeka. Ishodi učenja prihvaćeni su i u Uredu za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. Na 5. sjednici Fakultetskog vijeća, 24. veljače 2011., usvojeni su ishodi učenja na preddiplomskim i diplomskim studijima Šumarskog odsjeka. Na temelju odluke Fakultetskog vijeća sa 6. sjednice koja je održana 24. ožujka 2011. prihvaćena je inicijativa za uvođenje sustava upravljanja kvalitetom. Dana 1. travnja 2011. u Velikoj vijećnici Virovitičko-podravske županije u Virovitici Šumarski je fakultet održao svečanu promociju stručnih prvostupnika inženjera drvne tehnologije koji su kao prva generacija završili dislocirani stručni studij Drvne tehnologije u Virovitici. Dana 8. srpnja. 2011. godine na Fakultetu je održana promocija sveučilišnih prvostupnika inženjera šumarstva, inženjera urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša, kao i inženjera drvne tehnologije. Važnost je te promocije u tome što su na njoj prvi put u javnost izdane svjedodžbe i dopunske isprave sveučilišnih studija na Šumarskom fakultetu ustrojenih u skladu s Bolonjskom deklaracijom. Od 1. rujna. 2011. ustrojen je Ured za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju. Kako bi se unaprijedilo poslovanje, prihvaćena je inicijativa za uvođenje sustava ISO 9001:2008.


2012.

Na 5. sjednici u ak. god. 2011./2012., održanoj 1. ožujka 2012., usvojeni su strateški dokumenti i postupci za osiguravanje kvalitete znanstvenog i nastavnog rada, s planom njihove provedbe . Obranom certifikacijskog audita 8. ožujka 2012. Fakultet stječe certifikat za ISO 9001:2008. Na taj se način za opće poslove i poslove povezane s obavljanjem struč nih aktivnosti uvodi sustav upravljanja kvalitetom prema normi HR EN ISO 9001:2008, a za područje obrazovnog procesa uvažavaju se zahtjevi kvalitete prema Standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG standardi). Prof. dr. sc. Igor Anić, sveučilišni profesor uzgajanja šuma na Šumarskom fakultetu, izabran je 10. svibnja 2012. godine za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Dana 21. lipnja 2012. imenovano je prvo povjerenstvo za upravljanje kvalitetom Šumarskog fakulteta. U lovištu Šumarskog fakulteta Kalifront stečen je trofej svjetskog prvaka rogovlja jelena aksisa vrijednosti 342,70 točaka.


2013.

Nakon tromjesečnog rada Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom 31. siječnja 2013. završilo je samoanalizu Fakulteta. Dana 24. ožujka 2013. održana je svečanost u povodu Prvog dana kvalitete Šumarskog fakulteta, u okviru kojega je održan stručni skup o sustavima kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Od 21. do 22. svibnja 2013., u sklopu reakreditacijskog postupka, Fakultet je posjetilo međunarodno peteročlano Povjerenstvo uz podršku zaposlenika Agencije za znanost i visoko obrazovanje. U završnom izvještaju o provedenom postupku reakreditacije, koje je dostavljeno 10. kolovoza 2013., Fakultet je dobio zaključnu ocjenu 4,43, po kojoj je bio druga najbolje ocijenjena sastavnica na Sveučilištu. Dana 17. listopada 2013. u velikom amfiteatru održana je Svečana sjednica u povodu obilježavanja 115. obljetnice Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. S 31. prosinca 2013. godine, odlukom poduzeća Hrvatske šume d.o.o., prestala je izravna financijska potpora znanstvenoistraživačkom radu na Fakultetu po modelu 5-godišnjeg ugovaranja projekata između Fakulteta i poduzeća Hrvatske šume d.o.o.
2014. S akademskom godinom 2014./2015., na temelju privremene dopusnice, pokrenut je poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Šumarstvo i drvna tehnologija u trajanju od šest semestara. Nastao je povezivanjem postojeća dva poslijediplomska sveučilišna doktorska studija. Dana 22. travnja 2014., između I. i III. paviljona (u nekadašenjm vrtu i na mjestu zgrade Zavoda za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku) Agronomskog fakulteta, svečano je položen temeljni kamen novog studentskog restorana. Dana 24. travnja 2014. na sjednici Fakultetskog vijeća usvojena je Strategija znanstvenoistraživačkih aktivnosti Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za razdoblje od 2014. do 2020. godine.


2015.

Na 10. sjednici Fakultetskog vijeća u ak. god. 2014./ 2015., 9. srpnja 2015. osnovan je Ured za upravljanje kvalitetom. Dana 20. listopada 2015. otvorena je izložba “Šumarske karte i planovi – iz povijesti gospodarenja šumama Hrvatske”. Kao trajni postav u auli žutog krila nove zgrade Fakulteta izloženo je i predstavljeno 33 karte/plana, 5 nacrta i 6 drugih dokumenata. Radi se o replikama izvornika iz Hrvatskoga državnog arhiva, koji potječu iz razdoblja od 1765. do 1943. god. Tom izložbom Fakultet se priključio obilježavanju 250 godina hrvatskog šumarstva (1765. – 2015.). Na dan otvorenja izložbe prvi je put široj javnosti predstavljena i izvorna karta iz 1765. godine, čija izrada dokazuje početak organiziranog stručnog gospodarenja šumama na području hrvatske Vojne krajine. To je rukopisna šumarska karta Ličke pukovnije s prikazom velebitskih šuma, koja je rezultat inventure i kartiranja šuma 1764. i 1765. godine. Završen je projekt “Razvoj visokoobrazovnih standarda kvalifikacija i studijskih programa na osnovama HKOa za sektor industrijske prerade drva”, u okviru kojeg je izrađen prijedlog standarda kvalifikacija za studijske programe preddiplomskog, diplomskog i doktorskog studija za sektor industrijske prerade drva. Osim što su izrađeni prijedlozi poboljšanja studijskih programa, tijekom trajanja projekta provedeno je stručno osposobljavanje nastavnika za primjenu aktivnog učenja, e-učenja i razvoj poduzetničkih kompetencija, obuka nastavnika za rad s CAD/CAM i CNC tehnologijom i opremljen je praktikum za rad s modernom CNC tehno logijom.


2016.

Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta od 16. lipnja 2016. preddiplomski stručni studij Drvna tehnologija od akad. god. 2016./2017. više se ne izvodi kao dislocirani studij u Virovitici, nego na Fakultetu u Zagrebu. Završen je projekt “Unapređivanje studijskih programa u biotehničkom području prema načelima HKO-a”, u okviru kojega su na Šumarskom odsjeku izrađeni standardi cjelovitih kvalifikacija prema potrebama tržišta rada definirani standardima zanimanja. Nadalje, unaprijeđeni su postojeći studijski programi sa svrhom njihova strukturiranja u skupove ishoda učenja odgovarajuće razine, usklađene s odgovarajućim standardima kvalifikacija. Osim toga, provedene su edukacijske radionice s ciljem unaprjeđenja nastavničkih kompetencija, razvoja i primjene kompetencijskog pristupa koji u središte stavlja studenta, kao i unaprjeđenja akademskih i životnih vještina studenata.


2017.

Dana 20. ožujka 2017. Ministarstvo znanosti i obrazovanja izdalo je trajnu dopusnicu za izvođenje doktorskog studija Šumarstvo i drvna tehnologija. Dana 5. svibnja 2017. prvi je put održan Dan otvorenih vrata Šumarskog fakulteta, namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola, kao i široj zainteresiranoj javnosti. Inovacija Šumarskoga fakulteta “Uređaj za ispitivanje pokretnih dijelova namještaja” je nakon niza nagrada (u Zagrebu, ARCA 2016 – zlatna medalja, u Bruxellesu, Innova 2016 – srebrna medalja itd.) dobila srebrnu medalju na svjetskoj izložbi inovacija Geneva inventions 2017. Preddiplomski sveučilišni studij Drvna tehnologija, diplomski sveučilišni studij Drvnotehnološki procesi i diplomski sveučilišni studij Oblikovanje proizvoda od drva stekli su FEANI (European Federation of National Engineering Associations) certifikat, odnosno uvršteni su na FEANI INDEX, popis studijskih programa inženjerske struke, čime se ti studijski programi Šumarskog fakulteta izjednačavaju sa studijskim programima elitnih visokoobrazovnih institucija u Europskom prostoru visokog obrazovanja.


2018.

Fakultet je stekao certifikate za primjenu integriranog sustava upravljanja koji obuhvaća sustav upravljanja kvalitetom u skladu s normom ISO 9001:2015 i sustav upravljanja okolišem u skladu s normom ISO 14001:2015. Opseg certifikacije integriranog sustava upravljanja obuhvaća visoko obrazovanje, znanstvenoistraživačku i stručnu djelatnost u području šumarstva i drvne tehnologije. Kvalitetu istraživačkoga rada Fakultet je potvrdio stjecanjem certifikata za primjenu norme za osposobljenost istraživačkih i ispitnih laboratorija prema normi ISO IEC 17025:2017.

 

natrag na vrh

Aktualno

Poslijediplomski doktorski studij šumarstva i drvne tehnologije