×

Nastavno pokusni objekti

NPŠO Lipovljani

Nastavno-pokusni šumski objekt Lipovljani obuhvaćen je s dvije posebne gospodarske jedinice: u središtu nizinskoga šumskoga kompleksa nalazi se gospodarska jedinica Opeke, a u prigorskim šumama na ograncima Blatuškoga brda izdvojena je gospodarska jedinica Lubardenik. Ukupna površina obiju gospodarskih jedinica iznosi 1042,11 ha. Šume u sastavu NPŠO Lipovljani su Šumarskom fakultetu dane na upravljanje 1949. godine.


NPŠO Rab

Šumarski fakultet više od 95 godina dio svoga terenskoga obrazovanja studenata obavlja na otoku Rabu. Osnivač Katedre za uzgajanje šuma prof. dr. Andrija Petračić, 1923. godine prvi je doveo studente šumarstva na otok Rab da im pokaže bilje i šume najzelenijega otoka na Jadranu. Od toga vremena, pa sve do danas studenti šumarstva svake godine dio svoje terenske nastave provode na otoku Rabu. To je i urodilo time da je na Rabu Šumarski fakultet osnovao svoj Nastavno-pokusni šumski objekt (NPŠO).

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu za potrebe obrazovanja visokostručnih kadrova i znanstvenoistraživačkog rada gospodari dijelom mediteranskih šuma na otoku Rabu. Šume su preuzete na upravljanje i gospodarenje 1975. godine. Spomenute šume imaju posebnu namjenu i specifičan karakter (>>Šume s posebnom namjenom<<), a glavni im je cilj zorna izobrazba studenata šumarstva, obavljanje znanstvenoistraživačkog rada u vezi s prirodnom obnovom šuma našeg Mediterana i postizanje optimalne turističko-rekreativne uloge šuma otoka Raba.

Šume i objekti NPŠO Rab nalaze se u obalnom području jugozapadnog dijela otoka Raba u šumskom predjelu Kalifront. U centralnom dijelu obalnog područja objekta nalazi se uvala Sv. Mara. Ukupna površina šuma iznosi 98,80 ha.


NPŠO Velika

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu za potrebe obrazovanja visokostručnih kadrova i znanstvenoistraživačkoga rada gospodari dijelom gorskih bukovih šuma u Slavonsko-požeškoj županiji nedaleko od općinskoga mjesta Velika. Šume su preuzete na upravljanje i gospodarenje 1963. godine.

Nastavno-pokusni šumski objekt Velika nalazi se u šumskom predjelu Duboka u jugoistočnom dijelu planine Papuka, koji pripada slavonskom sredogorju. Na svojoj južnoj granici objekt je udaljen 19 km od županijskoga središta Požege i 3 km od općinskoga središta Velike. Površina je objekta 754,54 ha, a nadmorska visina od 430 do 780 metara. Zauzima planinski prostor između značajnih planinskih vrhova u tom dijelu Papuka: Jankovac na sjeveru, Lapjak na jugu i Češljakovački vis na jugoistoku. Sama površina objekta omeđena je ovim granicama: sa zapada razvodnicom od Tisice do Nevoljaša, sa sjevera i sjeveroistoka grebenom Papuka ili glavnom razvodnicom (do Češljakovačkoga visa, najistaknutijega vrha istočnoga masiva- 820 m n. v.), a na jugu i jugoistoku hrptom prema Loparni i Laništu i potoku Radiša do Tisice.

Cilj je gospodarenja dobivanje stabilnih gospodarskih oblika šuma koji će dati najpovoljniji ekonomski i biološki učinak i poslužiti za uzor gospodarskih bukovih i drugih šuma u danim prilikama, a ponajprije u gorju savsko-dravskoga međuriječja.


NPŠO Zagreb

Osnivanjem Poljoprivredno-šumarskoga fakulteta u Zagrebu 1919. godine i Katedre za uzgajanje šuma osniva se i šumski vrt kao znanstveno-nastavna jedinica Katedre za uzgajanje šuma. Stoga se može šumski vrt smatrati prvim nastavno-pokusnim objektom Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Nedugo zatim, 1922. godine, Fakultet dobiva poljoprivredno-šumsko dobro, u sklopu kojega je bila park-šuma Maksimir sa 139,5 ha, te šume Dubrava-Mokrice sa 161 ha i Sašinovečki lug s 92 ha. 1947. godine Fakultet je dobio na upravljanje 365 ha šuma na Sljemenu, a 1946. godine šumu Dotrščinu sa 178 ha. Danas tih pet objekata čini Nastavno-pokusni šumski objekt Zagreb.

 
RASADNICI ŠUMARSKOGA FAKULTETA

Osnivanjem šumarskog fakulteta osnovan je i rasadnik, nazvan šumski vrt. Površina rasadnika i lokacija se mijenjala, tako da danas iznosi 3 ha. Od samoga osnutka glavna je namjena rasadnika bila poučavanje studenata osnovnim rasadničarskim poslovima te znanstvenoistraživački rad.

 


NPŠO Zalesina

Nastavno-pokusni objekt Zalesina nalazi se u Gorskom kotaru, u području sjeverozapadne Hrvatske, 130 km zapadno od Zagreba i oko 50 km istočno od Rijeke. Šume toga objekta čine tri gospodarske jedinice ukupne ploštine 735,94 ha. Godine 1963. šume sve tri sadašnje gospodarske jedinice izuzete su iz redovitoga gospodarenja, proglašene šumama posebne namjene kao šume za nastavu i znanstvena istraživanja i dane na upravljanje Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

 

NPŠO Zalesina

 

Aktualno

Poslijediplomski doktorski studij šumarstva i drvne tehnologije