YouTube
Instagram
Facebook
×

Fenotipski odgovor provenijencija obične bukve i hrasta kitnjaka na dugotrajnu sušu u interakciji s različitom koncentracijom fosfora u tlu (PhenoInter) - HRZZ projekt

Fenotipski odgovor provenijencija obične bukve i hrasta kitnjaka na dugotrajnu sušu u interakciji s različitom koncentracijom fosfora u tlu (PhenoInter)

Projekt financira: Hrvatska zaklada za znanost – HRZZ

Šifra projekta: IP-2020-02-5204

Ustanova na kojoj se projekt provodi: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije

Razdoblje provedbe projekta: 01. siječanj 2021. – 31. prosinac 2024. godine

Ukupna vrijednost projekta: 671.221.10 HRK

KRATKI OPIS I SVRHA PROJEKTA

U posljednjih nekoliko desetljeća Europski šumski ekosustavi sve češće su izloženi povišenim temperaturama zraka i dugotrajnim sušnim razdobljima kao sastavnim komponentama sveprisutnih klimatskih promjena. Trenutno se smatra da će klimatske promjene u budućnosti dodatno opteretiti šumske ekosustave smanjujući njihovu produktivnost i sveukupnu bioraznolikost što bi u konačnici moglo rezultirati izmjenom trenutnog omjera vrsta u mješovitim šumskim sastojinama diljem Europe. Uz to, pod utjecajem klimatskih promjena u interakciji sa zakiseljavanjem šumskih tala i povećanim atmosferskim depozicijama dušika u posljednjih 20-ak godina na području čitave Europe dolazi do ometanja uredne ishrane šumskoga drveća s fosforom (P). Na to ukazuje opadanje koncentracije P u lišću šumskoga drveća diljem Europe. Prema tome, istraživanje fiziološke uloge P u metabolizmu šumskoga drveća u posljednje vrijeme zauzima sve više prostora i trenutno u području istraživanja ekologije šumskih ekosustava predstavlja „state of the art“ problematiku. Navedeno se ogleda u činjenici da je većina spoznaja o fiziološkoj ulozi P kao biljnoga hraniva koje sudjeluje u mehanizmu ublažavanja negativnih posljedica sušnoga stresa i/ili podizanju tolerancije biljaka prema suši proizašla iz istraživanja provedenih na poljoprivrednim usjevima. Međutim, usvajanje P (kao i ostalih mineralnih hraniva), njegova upotreba i recikliranje kod dugovječnog šumskog drveća mnogo je kompleksnija u odnosu na jednogodišnje poljoprivredne usjeve. Unatoč tome, u literaturi je relativno malo podataka o utjecaju sušnoga stresa na ishranjenost šumskoga drveća s P. Dosadašnji rezultati ukazuju na to da bi optimalna ishranjenost šumskoga drveća s P mogla ublažiti negativne posljedice sušnoga stresa i/ili podići njegovu toleranciju prema suši. Te indicije temelje se na fiziološkoj ulozi P koji regulira fotosintezu i glikolizu te na taj način kontrolira asimilaciju CO2 i kasniju upotrebu ugljikohidrata za produkciju biomase. Uz to, adekvatna ishranjenost biljaka s P pozitivno utječe na sposobnost zaštite i popravka oštećenog fotosintetskog aparata usljed pojave oksidativnog stresa koji je izazvan sušnim stresom. Obična bukva i hrast kitnjak diljem Europe pa tako i Republike Hrvatske tvore mješovite šumske zajednice koje pridolaze na cijelom spektru šumskih tala koja se odlikuju različitom vlažnošću i hranidbenim statusom, uključujući različite koncentracije lakopristupačnog P u tlu. Prema trenutnim spoznajama pod utjecajem sveprisutnih klimatskih promjena i sve češćih dugotrajnih sušnih razdoblja hrast kitnjak bi u odnosu na običnu bukvu mogao postati daleko konkurentniji, zbog dubljeg zakorijenjivanja, kseromorfnije strukture lišća i brzog oporavka asimilacije CO2 nakon popuštanja suše. Međutim, trenutne spoznaje o ulozi P u metabolizmu hrasta kitnjaka vrlo su šture, a genetska raznolikost obje vrste na području jugoistočne Europe (kamo spada i Republika Hrvatska) do sada gotovo da uopće nije bila istraživana. Prema tome, ovim bi projektnim prijedlogom započelo sustavno istraživanje unutarvrsnih adaptivnih varijacija u odgovoru na sušni stres provenijencija obične bukve i hrasta kitnjaka iz jugoistočne Europe.

CILJEVI PROJEKTA

S obzirom na prethodno opisanu svrhu projekta njegovi ciljevi su sljedeći:

  • Utvrditi utjecaj povišene koncentracije P u tlu na toleranciju obične bukve i hrasta kitnjaka prema sušnom stresu.
  • Utvrditi postojanje lokalne adaptiranosti provenijencija obične bukve i hrasta kitnjaka na sušni stres, kao i genotipskih razlika u toleranciji na sušu pod utjecajem povišene koncentracije P u tlu.
  • Utvrditi postojanje tzv. memorijskih efekata (after efekata) nakon pretrpljenog sušnog stresa kod obične bukve i hrasta kitnjaka, odnosno utjecaj povišene koncentracije P u tlu na takve efekte.

ČLANOVI PROJEKTNOG TIMA:

  • Doc. dr. sc. Krunoslav Sever (voditelj projekta), e-mail: ksever@sumfak.hr
  • Doc. dr. sc. Daniel Krstonošić (suradnik na projektu)
  • Doc. dr. sc. Ida Katičić Bogdan (suradnik na projektu)
  • Doc. dr. sc. Tomislav Karažija (suradnik na projektu)
  • Prof. dr. sc. Željko Škvorc (suradnik na projektu)
  • Prof. dr. sc. Saša Bogdan (suradnik na projektu)
  • Prof. dr. sc. Jozo Franjić (suradnik na projektu)

KONTAKT

Sveučilište u Zagrebu, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Svetošimunska 25, 1000 Zagreb

Telefon: +385 (0)1 2352 555, Fax: +385 (0)1 2318 616

e-mail: sumarski-fakultet@zg.t-com.hr

Aktualno

Poslijediplomski doktorski studij šumarstva i drvne tehnologije