×
Šumarski odsjek

NPŠO Velika

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu za potrebe obrazovanja visokostručnih kadrova i znanstvenoistraživačkoga rada gospodari dijelom gorskih bukovih šuma u Slavonsko-požeškoj županiji nedaleko od općinskoga mjesta Velika. Šume su preuzete na upravljanje i gospodarenje 1963. godine.

 

Nastavno-pokusni šumski objekt Velika nalazi se u šumskom predjelu Duboka u jugoistočnom dijelu planine Papuka, koji pripada slavonskom sredogorju. Na svojoj južnoj granici objekt je udaljen 19 km od županijskoga središta Požege i 3 km od općinskoga središta Velike. Površina je objekta 754,54 ha, a nadmorska visina od 430 do 780 metara. Zauzima planinski prostor između značajnih planinskih vrhova u tom dijelu Papuka: Jankovac na sjeveru, Lapjak na jugu i Češljakovački vis na jugoistoku. Sama površina objekta omeđena je ovim granicama: sa zapada razvodnicom od Tisice do Nevoljaša, sa sjevera i sjeveroistoka grebenom Papuka ili glavnom razvodnicom (do Češljakovačkoga visa, najistaknutijega vrha istočnoga masiva- 820 m n. v.), a na jugu i jugoistoku hrptom prema Loparni i Laništu i potoku Radiša do Tisice.


Cilj je gospodarenja dobivanje stabilnih gospodarskih oblika šuma koji će dati najpovoljniji ekonomski i biološki učinak i poslužiti za uzor gospodarskih bukovih i drugih šuma u danim prilikama, a ponajprije u gorju savsko-dravskoga međuriječja.

 

NASTAVNI I ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD

Prva znanstvena istraživanja na objektu započeo je prof. dr. sc. Ivo Dekanić na stalnim pokusnim plohama od 1966. godine, a prvi rezultati tih istraživanja objavljeni su u raspravi Gospodarenje šumama Slavonije s uzgojnog stajališta. Znanstvena istraživanja u okviru Projekta Sto trajnih ploha Republike Hrvatske s timovima istraživača šumara, biologa, zoologa i dr. provodio je prof. dr. sc. Đuro Rauš osnivanjem dviju trajnih pokusnih ploha: jedne u šumi običnoga jasena i gorskoga javora i druge u bukovoj tipičnoj šumi.

Osim navedenoga NPŠO Veliku posjećuju i različita prirodoznanstvena društva (Hrvatsko ekološko društvo, Hrvatsko biološko društvo i dr.), a i strani znanstvenici i stručnjaci koji službeno dođu na Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Aktualno

Poslijediplomski doktorski studij šumarstva i drvne tehnologije