YouTube
Instagram
Facebook
×

Količina i struktura biomase obične jele i obične smreke u izmijenjenim klimatskim uvjetima - HRZZ projekt


 


Akronim: BiomassInChange

Voditelj: doc. dr. sc. Andreja Đuka

Projekt financira: Hrvatska zaklada za znanost

Šifra projekta: UIP-2019-04-7766

Ustanova na kojoj se projekt provodi: Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

Znanstvena područja: Biotehničke znanosti

Znanstveno polje: Šumarstvo

Ustanova: Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije

Razdoblje provedbe projekta: 01.03.2021. – 28.02.2025.

Ukupna vrijednost projekta: 1.870.405,58 HRK

Članovi projektnog tima:

  • Doc. dr. sc. Andreja Đuka (voditeljica projekta), e-pošta: aduka@sumfak.hr
  • Doc. dr. sc. Milivoj Franjević (suradnik)
  • Doc. dr. sc. Dinko Vusić (suradnik)
  • Doc. dr. sc. Ivica Papa (suradnik)
  • Doc. dr. sc. Kristijan Tomljanović (suradnik)
  • Dr.sc. David Janeš (poslijedoktorand, suradnik)
  • Branko Ursić mag.ing.silv. (suradnik)
  • Ivan Žarković mag.ing.silv. (doktorand, suradnik)
 

 

Sažetak

Obična jela (Abies alba Mill.) i obična smreka (Picea abies (L.) Karst) zajedno čine 11,8 % udjela u ukupnoj drvnoj zalihi šuma Hrvatske dok su istovremeno i najzastupljenije četinjače. Obje vrste najviše pridolaze u prebornim šumama Gorskoga kotara i Like koje predstavljaju značajno ekološko uporište najšumovitijega područja Republike Hrvatske. Prema procjeni oštećenosti krošanja (ICP Forests) obična jela je najoštećenija vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj. Prema podacima iz 2016. godine 64 % je značajno oštećenih stabala obične jele gdje je osutost krošnje veća od 25 %. Sadašnje stanje jelovih šuma obilježeno je poremećenom prebornom strukturom, što je razlogom niza promjena u tim šumama. Osutost smrekovih krošanja na nacionalnoj razini iznosi 59,3 % dok je osutost obične smreke u Gorskome kotaru čak 96,2 %. Kao posljedica promjene prirodnih stanišnih čimbenika javlja se propadanje i iznenadno odumiranje stabala i poremećaj šumskih ekosustava, ali i pad proizvodnosti šumskih sastojina. Štete koje nastaju u posljednjim desetljećima od potkornjaka u Europi predstavljaju važan ekološki i ekonomski problem. Kod pridobivanja drva u tržišno usmjerenom gospodarstvu važno je razumijevanje razredbe drvnih proizvoda po kakvoći, dok je za utvrđivanje očekivane vrijednosti drvnog obujma pri planiranju šumarskih radnih operacija važno znati količinu i kakvoću drvnih sortimenata koje je moguće proizvesti. Šumska drvna biomasa, proizvedena gospodarenjem šumama na principu potrajnosti, obnovljiv je izvor energije pa se i povećavanjem njezina iskorištavanja povećava udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj bilanci prema smjernicama Europske unije (Direktiva 2001/77/EC). Sustavna upotreba šumske biomase za proizvodnju toplinske i električne energije u suvremenim postrojenjima rezultira novim radnim mjestima u energetskom sektoru i u lancu proizvodnje i dobave drvne sječke, što je posebno značajno za ruralna područja u kojima se i obavlja glavnina radova. Izvršavanje različitih zadataka vezanih za gospodarenje šumom omogućava šumska prometna infrastruktura, ali i poslove vezane za pridobivanje drva, kontrolu i prevenciju šumskih požara i nastanka biološki uzrokovanih šumskih šteta. Štete koje nastaju od posljedica klimatskih ekstrema i nevremena pogoduju razvoju populacije potkornjaka koji kao sekundarni štetnici nalaze povoljne uvjete za svoj razvoj i nagli porast populacije. Gradacije potkornjaka kao pulsno eruptivnih vrsta nastaju obično u razdoblju od jedne do tri godine nakon nevremena (vjetroizvala, snjegoloma, ledoloma i sl.). Nakon nestanka oslabjelih i porušenih stabala, potkornjaci u idućim godinama napadaju zdrava stabla i ugrožavaju zdravstveno stanje prebornih sastojina. U razdoblju između 31.1.2014. i 6.2.2014. na području Gorskoga kotara zabilježene su štete kao posljedica ledene kiše i prema službenim podacima procjena šteta iznosi 231.180.921 €, dok su štete na drvnoj zalihi po procjeni 161.121.554 €. Porast populacije potkornjaka na tome području nastao je kao posljedica ove vremenske nepogode te doveo do proglašenja elementarne nepogode 2016. godine zbog gradacije populacije potkornjaka i širenja ovog štetnika na šume koje prvotno nisu bile zahvaćene elementarnom nepogodom. Potrebno je razumijevanje zakonitosti prostorno-vremenske dinamike populacije potkornjaka i mehanizme odabira stabala nakon provedene sanacije sastojina i sanitarnih sječa na najnižoj organizacijsko operativnoj razini kod suzbijanja potkornjaka na aktivnim žarištima. Znatan broj dosadašnjih istraživanja vezanih za suzbijanje gradacije populacije potkornjaka i prostorno-vremensku dinamiku populacije potkornjaka provedenih na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ukazuje na nužnost integriranih metoda zaštite šuma koje obuhvaćaju sve šumarske djelatnosti. Prijedlog projekta predstavlja interdisciplinarno istraživanje unutar istoga područja jer obuhvaća segmente pridobivanja drva, šumsku biomasu, otvaranje šuma mrežom šumskih prometnica te integralnu zaštitu šuma. Takva istraživanja su moguća jedino stvaranjem novih koherentnih istraživačkih skupina što ovaj projektni natječaj i omogućuje.


Ključne riječi: sortimentna struktura, potkornjaci, biomasa, žarišta

 

 

 

 

Plan upravljanja istraživačkim podacima

 

Aktualno

Poslijediplomski doktorski studij šumarstva i drvne tehnologije