YouTube
Instagram
Facebook
×
Šumarski odsjek

Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma


Telefon: +385 01 235 2570
Fax: 01 /2352-515
 

 


Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma jedan je od šest zavoda Šumarskog odsjeka Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. To je najbrojniji fakultetski Zavod kojega čine 23 djelatnika od kojih je jedan profesor emeritus, pet redovitih profesora, dva izvanredna profesora, tri docenta, devet asistenata i znanstvenih novaka, dva stručna suradnika, jedan viši tehnički suradnik, jedan administrativni referent i jedna spremačica.

Temeljne sastavnice Zavoda su šest grupacija nastavnih predmeta (Katedri):

  • Uzgajanje šuma
  • Osnivanje šuma
  • Ekologija šuma
  • Šumarska fitocenologija
  • Pedologija
  • Šumske melioracije krša sa Zaštitom prirode.


Osim toga, u Zavodu djeluju i ekološko-pedološki laboratorij, laboratorij za šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo te biblioteka.

U približno današnjem organizacijskom obliku Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma postoji od 14. ožujka 1921. godine, premda se njegova povijest može pratiti već od 1860. godine kada je u Hrvatskoj počela visokoškolska šumarska nastava.

Nastavna djelatnost se ostvaruje kroz preddiplomske, diplomske, poslijediplomske specijalističke i poslijediplomski doktorski studij Šumarskoga fakulteta. Zavod je nositelj dva specijalistička poslijediplomska studija: Uzgajanje i osnivanje šuma te Ekološko oblikovanje krajolika, zaštita prirode i hortikultura.

Znanstveno-istraživačka i stručna djelatnost Zavoda obuhvaća:

ekološki monitoring u šumskim ekosustavima, istraživanja u zaštićenim prirodnim vrijednostima, praćenje stanja okoliša i određivanje mjera sanacije, izradu studija utjecaja na okoliš, prirodno uzgajanje šuma, šumskouzgojne analize i preporuke, ispitivanje kvalitete šumskog sadnog materijala, ispitivanje kvalitete šumskog sjemena, izradu projekata za pošumljavanje, monitoring stanja šumskih tala, izradu pedoloških karata, fizikalne i kemijske analize tla, vegetacijska istraživanja, kartiranje šumske vegetacije, procjenu ugroženosti šuma od požara, metode sanacije opožarenih šumskih površina i arborikulturu.

 

 

Nastavna djelatnost

Nastava se odvija kroz predavanja, vježbe i terensku nastavu. Terenska nastava Šumarskoga fakulteta utemeljena je na našem Zavodu. Danas se najčešće obavlja na nastavno-pokusnim šumskim objektima našega Fakulteta i objektima Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb. U sklopu kolegija koji u programu imaju terensku nastavu, svaki se student upozna s obilježjima hrvatskih šumskih ekosustava.

Posljednjih godina intenzivirana je međunarodna terenska nastava, kao rezultat potpisanih bilateranih ugovora o suradnji između Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Mendelova poljoprivredno-šumarskog sveučilišta u Brnu. Već šest generacija studenata boravilo je na višednevnoj terenskoj ekskurziji u Češku, iz kolegija Uzgajanje šuma II i Silvikultura.

Članovi Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma nositelji su obveznih i izbornih kolegija na preddiplomskim, diplomskim, poslijediplomskim specijalističkim i poslijediplomskom doktorskom studiju Šumarskoga fakulteta.

 

Znanstvenoistraživačka i stručna djelatnost

Znanstveno-istraživačka i stručna djelatnost Zavoda obuhvaća:

  • ekološki monitoring u šumskim ekosustavima
  • istraživanja u zaštićenim prirodnim vrijednostima
  • praćenje stanja okoliša i određivanje mjera sanacije
  • izradu studija utjecaja na okoliš
  • prirodno uzgajanje šuma
  • šumskouzgojne analize i preporuke
  • ispitivanje kvalitete šumskog sadnog materijala
  • ispitivanje kvalitete šumskog sjemena
  • izradu projekata za pošumljavanje
  • monitoring stanja šumskih tala
  • izradu pedoloških karata
  • fizikalne i kemijske analize tla
  • vegetacijska istraživanja
  • kartiranje šumske vegetacije
  • procjenu ugroženosti šuma od požara
  • metode sanacije opožarenih šumskih površina
  • arborikulturu

 

Znanstveno-istraživački projekti Ministarstva znanosti, tehnologije i športa:

  • Dinamika obnove bukovo-jelovih prašuma hrvatskih Dinarida
  • Utjecaj kvalitete sadnica na uspjeh obnove šuma
  • Šumska staništa i šumske zajednice na Medvednici
  • Elementi u tragovima u tlu šumskih ekosustava Medvednice
  • Sinekološko-fitocenološke značajke šumske vegetacije Banovine
  • Vitalnost i modeli propadanja stabala u nizinskim šumskim ekosustavima Hrvatske
  • Oštećenost, trendovi ugroženosti i način sanacije šumskih ekosustava Hrvatske
  • Biotehničke mjere u zaštiti i obnovi šuma od požara

 

Neki od projekata ugovorenih s gospodarstvom i drugim institucijama:

  • Njega čišćenjem i strukturne značajke mladika hrasta lužnjaka
  • Planiranje i provedba šumskouzgojnih postupaka u čistim jelovim sastojinama regularne strukture
  • Preborno gospodarenje i postupci sanacije osušenih staništa smreke na sjevernom Velebitu
  • Istraživanje rasadničke proizvodnje nekih vrsta roda Sorbus L.
  • Fitocenološke značajke šumskih ekosustava kontinentalnih Dinarida Hrvatske
  • Sinekološko-vegetacijsko istraživanje i kartiranje šuma panonskoga gorja
  • Procjena vitalnosti i intenziteta odumiranja stabala glavnih vrsta drveća s ciljem unaprjeđenja doznake oštećenih stabala
  • Ekološka problematika odumiranja stabala obične jele
  • Fizičke značajke i ranjivost tla u šumskim ekosustavima Medvednice
  • Značajke organske tvari tla u smrekovim sastojinama Velebita
  • Šuma kao temeljni fenomen u zaštićenim prirodnim područjima
  • Upravljanje borovim kulturama na mediteranskom području krša
  • Sadržaj vlage i zapaljivost vegetacije na mediteranskom kršu Hrvatske
  • Mogućnost obnove nasada topola nakon višekratnih ophodnji
  • Unapređenje proizvodnje tartufa u Republici Hrvatskoj

 

Međunarodna suradnja

 Međunarodna suradnja Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma oduvijek je bila živo razvijena, posebice sa srodnim zavodima i katedrama europskih sveučilišta s kojima nas povijesno povezuje programsko usmjerenje – prirodno uzgajanje šuma.

Ponosni smo na tradiciju i dugogodišnje prijateljske odnose s kolegama iz Katedre uzgajanja šuma Tehničkog sveučilišta u Zvolenu, Slovačka, Katedre uzgajanja šuma Mendelova poljoprivredno-šumarskog sveučilišta u Brnu, Češka i Katedre uzgajanja šuma Biotehničkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Slična suradnja ostvarena je i sa šumarskim fakultetima u Šopronju, Sarajevu, Beču, Ljubljani, Sarajevu, Freisingu, Zürichu.

Razmjena sa drugim Fakultetima u inozemstvu sve se više intenzivira kroz predavanja naših nastavnika na inozemnim sveučilištima kao i nastavnika iz inozemstva na našem Fakultetu (gost predavač), razmjenu terenske nastave, zajednička istraživanja i objave radova s kolegama iz inozemstva, specijalizacije suradnika iz našeg Zavoda na inozemnim fakultetima, ali i specijalizacije kolega iz inozemstva na našem Zavodu, poslijedoktorske specijalizacije, stručne višednevne ekskurzije, zajedničku organizaciju međunarodnih skupova, zajedničku organizaciju i obavljanje nastave, poglavito na poslijediplomskim studijima (specijalističkom i doktorskom), sudjelovanja u radu različitih povjerenstava.

Posljednjih je godina Zavod bio domaćin i organizator brojnih stručnih i znanstvenih savjetovanja, kongresa i ekskurzija, studijskih boravaka stranih stručnjaka i studenata, posebno iz Italije, Njemačke, Austrije, Mađarske, Slovačke, Češke, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Danske, SAD-a i Kanade.

Članovi Zavoda bili su voditelji radnih skupina Međunarodne asocijacije šumarskih znanstvenih institucija (IUFRO), a članovi su upravnoga vijeća međunarodne asocijacije Pro Silva Europa.

 

Znanstveni skupovi

 Navest ćemo nekoliko značajnijih međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova u čijoj je organizaciji netko od članova Zavoda neposredno sudjelovao, kao predsjednik ili član organizacijskog ili znanstvenog odbora.

  1. International Conference „Forest and Water Resources and Diversity of Flora and Fauna in Europe and Croatia”, Hrvatska paneuropska unija, Hrvatsko šumarsko društvo, Goethe institut, Zagreb, Hrvatsko društvo za zaštitu voda, Zagreb, 11 – 13. 11. 1995.
  2. Znanstveni skup povodom 150. obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva i 120-te obljetnice Šumarskog lista „Skrb za hrvatske šume 1846 – 1996”, Zagreb, 1996.
  3. Međunarodna konferencija „Održivo gospodarsko korištenje nizinskih rijeka i zaštita prirode i okoliša”, Zagreb, 27 – 28. 5. 1998.
  4. Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Prilagodba poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim promjenama”, Zagreb, 19 – 20. 5. 1998.
  5. International Scientific Conference „OAK – 2000: Improvement of wood quality and genetic diversity of oaks”, Zagreb, 20 – 25. 5. 2000.
  6. Znanstveni skup „Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama”, Zagreb, 2002.
  7. 125. obljetnica kraljevskog nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog područja – Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica u Senju (1878 – 2003), Senj, 27 – 28. 11. 2003.
  8. Meeting of the IUFRO group S6.06-04 „Zagreb School of silviculture – following the Nature”, Zagreb, 30. 8. – 3. 9. 2004.
  9. Međunarodni znanstveni skup „Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i postupci njezina očuvanja i unapređenja”, Zagreb, 23. 11. 2004.
  10. Savjetovanje „Poljoprivreda i šumarstvo kao proizvođači obnovljivih izvora energije”, Zagreb, 15. 11. 2006.
  11. Znanstveni skup „Šumarska znanost Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskim prilikama», Zagreb, 2006.
  12. Međunarodni znanstveni skup „Prašumski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj / Virgin forest ecosystems of dinaric Karst and nature-based forest management in Croatia”, Zagreb, 27 – 28. 9. 2007.
  13. Međunarodni znanstveni skup „Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima / Forests of pedunculate oak in changed site and management conditions”, Zagreb, 24 – 25. 9. 2008.
  14. IUFRO International Conference „21st Century forestry: Integrating ecologically-based unevenaged silviculture with increased demands for forests, Ljubljana, 27 – 30. 9. 2010.

 

Povijest

Povijest Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma povezana je s poviješću razvoja šumarske nastave i znanosti u Hrvatskoj. Sve je počelo na gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima (1860. godine), u Kabinetu za šumsko-proizvodne struke, u sklopu kolegija Sađenje i gajenje šuma.

Osnutkom Šumarske akademije 1898. godine isti Kabinet s predmetima i knjižnicom prelazi iz Križevaca u Zagreb da bi 1898. godine nastavio s radom kroz predmete Uzgajanje šuma, Uporaba šuma, Šumskomehanička tehnologija, Čuvanje šuma i Anatomska građa drva. Prvi predstojnik Kabineta je bio profesor Šumarske akademije Franjo Ž. Kesterčanek.

Zavod za uzgajanje šuma u približno današnjem organizacijskom obliku osnovan je 1921. godine, ukazom Povjereništva za prosvjetu i vjeru Kraljevske hrvatsko-slavonske zemaljske vlade. U objavljenom Statutu Zavoda određena je i njegova svrha: „da služi naučnom istraživanju zavodskog stručnog osoblja, naprednijih slušača i apsolvenata, da omogući održavanje seminara iz uzgajanja kao i da daje stručna mišljenja vlastima i ostalim interesentima“.

Prvi je predstojnik Zavoda bio prof. dr. sc. Andrija Petračić koji je osnovao laboratorij, kabinet sa zbirkom sjemena, češera, pupova te herbarij, zatim šumarski vrt za pokusne i nastavne svrhe i zavodsku knjižnicu. Do 1946. godine Zavod se nalazio u Šumarskom domu, u Vukotinovićevoj ulici 2, u Zagrebu. Potom je preseljen u novu zgradu Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, u Svetošimunskoj cesti 25.

Razdoblje 1919. – 1930. godine obilježava ustrojavanje Zavoda kao temeljne jedinice iz Uzgajanja šuma i Dendrologije. U Zavodu je postojao i seminar iz uzgajanja šuma i predmet Anatomija drveća i grmlja. U tom su razdoblju sređene dendrološke zbirke sjemena, češera i pupova koje su nasljeđene od Šumarske akademije. Godine 1922. osnovan je zavodski šumski vrt.

Drugo razvojno razdoblje Zavoda 1930. – 1945. godine odlikuje se nastavnim radom i počecima opsežnijeg istraživačkog rada te intenzivnom suradnjom sa šumarskom strukom u zemlji i inozemstvu.

U razdoblju 1945. – 1960. godine Zavod doživljava značajan razvoj i napredak. Proširuje se nastava po broju predmeta i sadržaju te uvodi poslijediplomska nastava. Održavaju se seminari iz parkiranja i ozelenjavanja javnih površina, primjene fitocenologije u praktičnom šumarstvu, kultiviranja drveća brzog rasta i dr. Zanimanje za seminare je bilo veliko, posebice od strane stručnjaka iz privrede, pa se razvija plodna suradnja sa šumarskom privredom koja neprekidno traje do danas.

Razdoblje 1960. – 2000. godine obilježeno je napretkom i razvojem kadrova, nastavnog i znanstvenog rada. Promjenom nastavnog plana i programa uvode se novi predmeti i pridaje veliki značaj terenskoj nastavi kao vrlo vrijednom obliku nastave. Okosnica terenske nastave su rasadnici i nastavno-pokusni šumski objekti Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije i tijesna suradnja sa šumarijama diljem Hrvatske. Diplomski radovi zauzimaju značajno mjesto u nastavnom radu predmetnih nastavnika, a isti su isključivo vezani uz terenska studentska istraživanja pod mentorstvom nastavnika na području cijele Hrvatske i nastavno-pokusnim objektima Fakulteta. Godine 1995. pripojena je Zavodu Katedra za pedologiju.

Od 2001. godine u sklopu novog nastavnog plana i programa na Šumarskom odsjeku Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu stvaraju se tri modula, nastava se prilagođava dinamici znanstvenog i tehnološkog napretka tog vremena, a Zavod mijenja ime u Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma.

Bolonjskim reformom koja stupa na snagu akademske godine 2005/2006. na Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma dolazi do značajnih promjena i pomaka u organizacijskom i kadrovskom pogledu. Aktivnim sudjelovanjem u znanstvenim projektima Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske, izradom većeg broja projekata za šumarske i ostale privredne subjekte otvorila se potreba i mogućnost jačanja Zavoda novim istraživačima.

U suradnji s MZOŠ na Zavod dolazi više znanstvenih novaka koji su neposredno uključeni u znanstveno-istraživački rad i nastavu. Tijekom 2007. godine Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma u cijelosti se preselio u novu zgradu Šumarskoga odsjeka Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Novi objekti s dovoljno kvalitetnoga radnog prostora stvorili su preduvjete za opsežan i kvalitetan nastavni i znanstveno-istraživački rad te tješnju suradnju s ostalim institucijama u zemlji i inozemstvu.

Od osnivanja Zavoda do danas na njegovu su čelu bili sljedeći predstojnici:

  • Prof. dr. sc. Andrija Petračić                          1921 – 1952. godine
  • Prof. dr. sc. Milan Anić                                     1952 – 1968. godine
  • Prof. dr. sc. Ivo Dekanić                                  1968 – 1985. godine
  • Prof. dr. sc. Branimir Prpić                             1985 – 1992. godine
  • Prof. dr. sc. Đuro Rauš                                     1992 – 1995. godine
  • Izv. prof. dr. sc. Zvonko Seletković              1995 – 1997. godine
  • Prof. dr. sc. Slavko Matić                                 1997 – 2003. godine
  • Prof. dr. sc. Zvonko Seletković                      2003 – 2008. godine
  • Prof. dr. sc. Igor Anić                                          2008. – 2012. godine
  • Prof. dr. sc. Nikola Pernar                                2012. – 2016. godine
  • Prof. dr. sc. Ivica Tikvić                                     2016. – 2020. godine
  • Prof. dr. sc. Dario Baričević                            2020. –         

Trojica predstojnika Zavoda postali su redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – akademik Milan Anić,  akademik Slavko Matić i akademik Igor Anić.

Aktualno

Poslijediplomski doktorski studij šumarstva i drvne tehnologije