×
Šumarski odsjek

NPŠO Zagreb

Osnivanjem Poljoprivredno-šumarskoga fakulteta u Zagrebu 1919. godine i Katedre za uzgajanje šuma osniva se i šumski vrt kao znanstveno-nastavna jedinica Katedre za uzgajanje šuma. Stoga se može šumski vrt smatrati prvim nastavno-pokusnim objektom Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Nedugo zatim, 1922. godine, Fakultet dobiva poljoprivredno-šumsko dobro, u sklopu kojega je bila park-šuma Maksimir sa 139,5 ha, te šume Dubrava-Mokrice sa 161 ha i Sašinovečki lug s 92 ha. 1947. godine Fakultet je dobio na upravljanje 365 ha šuma na Sljemenu, a 1946. godine šumu Dotrščinu sa 178 ha. Danas tih pet objekata čini Nastavno-pokusni šumski objekt Zagreb.

 

RASADNICI ŠUMARSKOGA FAKULTETA

Osnivanjem šumarskog fakulteta osnovan je i rasadnik, nazvan šumski vrt. Površina rasadnika i lokacija se mijenjala, tako da danas iznosi 3 ha. Od samoga osnutka glavna je namjena rasadnika bila poučavanje studenata osnovnim rasadničarskim poslovima te znanstvenoistraživački rad. 
 


 

U sklopu šumskoga objekta Dotrščina osnovan je 1953. godine rasadnik. Osobitost je toga rasadnika što je terasastoga oblika. Njegova je površina 1 ha i uglavnom služi za školovanje presađenica iz šumskoga vrta. Fakultet posjeduje rasadnik površine 4 ha u svojoj neposrednoj blizini. Rasadnik uglavnom služi za istraživanje i proizvodnju stablašica. Unutar rasadnika postoji zgrada koja se upravo obnavlja.

 

PARK-ŠUMA MAKSIMIR

Park-šumu Maksimir država je 1922. godine kupila od Zagrebačke nadbiskupije i dala na upravljanje Poljoprivredno-šumarskom fakultetu. Park-šuma Maksimir ima približno 120 ha šuma, 6,5 ha jezera i 13 ha livada. To je najstarija park-šuma u Hrvatskoj, a podigao ju je zagrebački nadbiskup Juraj Haulik 1838-1843. godine. Fakultet se već od početka obilno služio park-šumom kao nastavnim objektom

 

PARK-ŠUMA DOTRŠČINA

U neposrednoj blizini Maksimira s njegove sjeverne strane, zapadno od Svetošimunske ceste i južno od sela Štefanovca i Markuševca nalazi se park-šuma Dotrščina. Prije Drugoga svjetskoga rata šuma Dotrščina bila je vlasništvo Zagrebačkoga kaptola. Budući da se njome loše gospodarilo, većinom je već onda jače devastirana. U prosincu 1944. godine domobranska vojska zajedno s okolnim žiteljima posjekla je sve šume, te je Fakultet dobio šume u mlađim razvojnim stadijima vrlo loše strukture. To je bila mlada, neuređena i nenjegovana panjača.
 



Posljednjih godina osjeća se velik pritisak posjetitelja u Dotrščinu, jer se šuma nalazi na samom rubu grada, pa je to novi čimbenik u gospodarenju tom šumom. Zbog pogodnoga položaja i blizine Fakulteta mnogi studenti rade svoje diplomske radove u ovim šumama.


Znanstveni se rad provodi na trajnim pokusnim plohama, gdje se prati razvoj strukture sastojine i utjecaj uzgojnih radova na strukturu te mogućnost konverzije uzgojnoga oblika i supstitucije bagremovih sastojina. Na podignutim kulturama alohtonih vrsta prati se njihov razvoj i uspijevanje.

 

ŠUMA MOKRICE LUG

Šuma Mokrice lug nalazi se 20 km istočno od Zagreba, a sastoji se od dva objekta, od šume Dubrava-Mokrice i šume Šašinovečki lug. Šuma Dubrava-Mokrice zauzima površinu od 164 ha, a nalazi se između sela Kobiljak, Kraljevački Novaki i Šija vrh.
 


 

Šuma Mokrice lug vrlo je važan fakultetski objekt neobično pogodan za terensku nastavu iz uzgajanja šuma, osobito iz područja prirodnog pomlađivanja i umjetne obnove, radi neposredne pretvorbe sastojina srednjega i niskoga uzgojnog oblika u visoki uzgojni oblik. Osim toga objekt je pogodan za istraživanje svih faza njege u sastojinama.


Na objektu se izvode i vrlo intenzivna znanstvena istraživanja, prije svega uroda žira, zatim strukturna istraživanja u starim hrastovim sastojinama te istraživanja prevođenja grabika i bagremika u hrastove sastojine.

 

ŠUMA SLJEME

Na sjevernoj padini Medvednice, odnosno sjeverno od glavne vododijelnice Puntijarka - Rauchova lugarnica - Stol nalazi se fakultetska šuma Sljeme. Kao i većina šuma Nastavno-pokusnih objekata Zagreb, i te su šume u prošlosti bile vrlo intenzivno i neracionalno iskorištavane te su predane u vrlo lošem stanju. Način gospodarenja u fakultetskoj šumi Sljeme prilagođen je činjenici da su to zelene površine grada Zagreba te su u prvom planu istaknute općekorisne funkcije te šume. Prirodno pomlađivanje, po načelima prebornoga gospodarenja, temeljna je postavka koja jamči trajan pokrov šumske vegetacije, stabilnost i produktivnost tih šuma.



Znanstvenici uvelike istražuju na trajnim pokusnim plohama, na kojima prate razvoj strukture u prebornoj bukovoj-jelovoj šumi, uspoređuju uspijevanje različitih vrsta četinjača, kao i njihovo prevođenje u autohtone sastojine.

 

 

Aktualno

01.08.2019

Natjecanje - Stablo godine (Tree of The Year)

Natjecanje je započelo 01. kolovoza 2019. godine, a pobjednik će se kandidirati na finale natjecanja Europsko stablo 2020. godine.

15.07.2019

CEEPUS - "freemover" prijave

Omogućene prijave za mobilnost izvan CEEPUS mreža.

15.07.2019

Nastavnici položili ispite iz engleskog jezika

Troje nastavnika Drvnotehnološkog odsjeka Šumarskog fakulteta položili su Cambridge English ispite. Također, dvoje nastavnika Šumarskog odsjeka uspješno su završili semestralne tečajeve engleskog jezika. 

14.06.2019

Svečana promocija Sveučilišne znanstvene monografije pod nazivom: „Jarebika (Sorbus aucuparia L.): važnost, uzgoj i uporaba“

autora: doc. dr. sc. Damira Drvodelića sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Tomislava Jemrića sa Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Milana Oršanića sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

07.06.2019

N A T J E Č A J za upis na Sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO

za stjecanje akademskog naziva: sveučilišni specijalist/specijalisticaintelektualnog vlasništva u akademskoj godini 2019./2020.

Poslijediplomski doktorski studij šumarstva i drvne tehnologije