×
Šumarski odsjek

NPŠO Zagreb

Osnivanjem Poljoprivredno-šumarskoga fakulteta u Zagrebu 1919. godine i Katedre za uzgajanje šuma osniva se i šumski vrt kao znanstveno-nastavna jedinica Katedre za uzgajanje šuma. Stoga se može šumski vrt smatrati prvim nastavno-pokusnim objektom Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Nedugo zatim, 1922. godine, Fakultet dobiva poljoprivredno-šumsko dobro, u sklopu kojega je bila park-šuma Maksimir sa 139,5 ha, te šume Dubrava-Mokrice sa 161 ha i Sašinovečki lug s 92 ha. 1947. godine Fakultet je dobio na upravljanje 365 ha šuma na Sljemenu, a 1946. godine šumu Dotrščinu sa 178 ha. Danas tih pet objekata čini Nastavno-pokusni šumski objekt Zagreb.

 

RASADNICI ŠUMARSKOGA FAKULTETA

Osnivanjem šumarskog fakulteta osnovan je i rasadnik, nazvan šumski vrt. Površina rasadnika i lokacija se mijenjala, tako da danas iznosi 3 ha. Od samoga osnutka glavna je namjena rasadnika bila poučavanje studenata osnovnim rasadničarskim poslovima te znanstvenoistraživački rad. 
 


 

U sklopu šumskoga objekta Dotrščina osnovan je 1953. godine rasadnik. Osobitost je toga rasadnika što je terasastoga oblika. Njegova je površina 1 ha i uglavnom služi za školovanje presađenica iz šumskoga vrta. Fakultet posjeduje rasadnik površine 4 ha u svojoj neposrednoj blizini. Rasadnik uglavnom služi za istraživanje i proizvodnju stablašica. Unutar rasadnika postoji zgrada koja se upravo obnavlja.

 

PARK-ŠUMA MAKSIMIR

Park-šumu Maksimir država je 1922. godine kupila od Zagrebačke nadbiskupije i dala na upravljanje Poljoprivredno-šumarskom fakultetu. Park-šuma Maksimir ima približno 120 ha šuma, 6,5 ha jezera i 13 ha livada. To je najstarija park-šuma u Hrvatskoj, a podigao ju je zagrebački nadbiskup Juraj Haulik 1838-1843. godine. Fakultet se već od početka obilno služio park-šumom kao nastavnim objektom

 

PARK-ŠUMA DOTRŠČINA

U neposrednoj blizini Maksimira s njegove sjeverne strane, zapadno od Svetošimunske ceste i južno od sela Štefanovca i Markuševca nalazi se park-šuma Dotrščina. Prije Drugoga svjetskoga rata šuma Dotrščina bila je vlasništvo Zagrebačkoga kaptola. Budući da se njome loše gospodarilo, većinom je već onda jače devastirana. U prosincu 1944. godine domobranska vojska zajedno s okolnim žiteljima posjekla je sve šume, te je Fakultet dobio šume u mlađim razvojnim stadijima vrlo loše strukture. To je bila mlada, neuređena i nenjegovana panjača.
 



Posljednjih godina osjeća se velik pritisak posjetitelja u Dotrščinu, jer se šuma nalazi na samom rubu grada, pa je to novi čimbenik u gospodarenju tom šumom. Zbog pogodnoga položaja i blizine Fakulteta mnogi studenti rade svoje diplomske radove u ovim šumama.


Znanstveni se rad provodi na trajnim pokusnim plohama, gdje se prati razvoj strukture sastojine i utjecaj uzgojnih radova na strukturu te mogućnost konverzije uzgojnoga oblika i supstitucije bagremovih sastojina. Na podignutim kulturama alohtonih vrsta prati se njihov razvoj i uspijevanje.

 

ŠUMA MOKRICE LUG

Šuma Mokrice lug nalazi se 20 km istočno od Zagreba, a sastoji se od dva objekta, od šume Dubrava-Mokrice i šume Šašinovečki lug. Šuma Dubrava-Mokrice zauzima površinu od 164 ha, a nalazi se između sela Kobiljak, Kraljevački Novaki i Šija vrh.
 


 

Šuma Mokrice lug vrlo je važan fakultetski objekt neobično pogodan za terensku nastavu iz uzgajanja šuma, osobito iz područja prirodnog pomlađivanja i umjetne obnove, radi neposredne pretvorbe sastojina srednjega i niskoga uzgojnog oblika u visoki uzgojni oblik. Osim toga objekt je pogodan za istraživanje svih faza njege u sastojinama.


Na objektu se izvode i vrlo intenzivna znanstvena istraživanja, prije svega uroda žira, zatim strukturna istraživanja u starim hrastovim sastojinama te istraživanja prevođenja grabika i bagremika u hrastove sastojine.

 

ŠUMA SLJEME

Na sjevernoj padini Medvednice, odnosno sjeverno od glavne vododijelnice Puntijarka - Rauchova lugarnica - Stol nalazi se fakultetska šuma Sljeme. Kao i većina šuma Nastavno-pokusnih objekata Zagreb, i te su šume u prošlosti bile vrlo intenzivno i neracionalno iskorištavane te su predane u vrlo lošem stanju. Način gospodarenja u fakultetskoj šumi Sljeme prilagođen je činjenici da su to zelene površine grada Zagreba te su u prvom planu istaknute općekorisne funkcije te šume. Prirodno pomlađivanje, po načelima prebornoga gospodarenja, temeljna je postavka koja jamči trajan pokrov šumske vegetacije, stabilnost i produktivnost tih šuma.



Znanstvenici uvelike istražuju na trajnim pokusnim plohama, na kojima prate razvoj strukture u prebornoj bukovoj-jelovoj šumi, uspoređuju uspijevanje različitih vrsta četinjača, kao i njihovo prevođenje u autohtone sastojine.

 

 

Aktualno

Poslijediplomski doktorski studij šumarstva i drvne tehnologije