×
Šumarski odsjek

Osnove poznavanja gljiva

PU6006
Opterećenje: 15(P) + 0(L) + 0(A) + 0(PK) + 0(S) + 0(TJ) + 0(SJ) + 0(T)
Sadržaj predmeta: Cilj predmeta je upoznati studente s osnovama poznavanja gljiva (makrogljiva), grupe koja tvore svoja prepoznatljiva plodišta (veličina od nekoliko do desetaka cm) na različitim supstratima u šumskim ekosustavima. Većina tih gljiva su saprofiti ili mikorizne gljive, a njihova su plodišta zanimljiva sa stajališta prehrane, odnosno ljudske konzumacije. Tematske cjeline unutar predmeta jesu: položaj makrogljiva unutar carstva gljiva, sistematika makrogljiva, zatim građa i razmnožavanje te ishrana gljiva. Među makrogljivama posebno će se obraditi uloga mikoriznih gljiva. Studenti se upoznaju s morfološkim obilježjima plodišta gljiva značajnih za njihovu indentifikaciju, te s ključem za determinaciju gljiva. Nadalje, upoznaju se s najčešćim gljivama iz pododjela Basidiomycotina i nekoliko vrsta iz pododjela Ascomycotina, te njihovom ulogom u našim šumskim ekosustavima. Primjeri vrsta iz rodova: Agaricus, Amanita, Armillaria, Bjerkandera, Boletus, Cortinarius, Fomes, Ganoderma, Hypoxylon, Inonotus, Lactarius, Laetiporus, Macrolepiota, Phellinus, Pleurotus, Polyporus, Russula, Stereum, Trametes, Xylaria. Na kraju se obrađuju kemijska svojstva gljiva, hranjiva i ljekovita svojstva, te otrovi (toksini) gljiva prema grupama i općenito o mogućnostima liječenja.
Literatura:

Obavezna literatura:
1.     Usčuplić, M., 2004: Svijet gljiva. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 243 str.
2.     Božac, R., 1989: Gljive naših krajeva. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 399 str.
3.     Garnweidner, E., 1990: Gljive - džepni gljivarski vodič. Cankarjeva založba, Ljubljana - Zagreb, 255 str.
4.     Glavaš, M., 1999: Gljivične bolesti šumskoga drveća. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, 281 str.

 


Preporučena literatura:
5.     Tortić, M., 1966: O rasprostranjenosti gljiva u Gorskom kotaru. Acta Botanica Croatica, 25, 21-33.
6.     Tortić, M., 1966: Makromiceti Gorskoga kotara I. Acta Botanica Croatica, 25, 35-50.
7.     Glavaš, M. & Diminić, D., 2001: Mikološki kompleks obične jele. U: Prpić, B. (ed.) 2001: Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj. Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, 606-625.
8.     Glavaš, M., 2003: Crveno srce i trulež bukovine. U: Matić, S. (ed.) 2003: Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj. Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, 561-573.
9.     Diminić, D., 2003: Gljivične bolesti obične bukve. U: Matić, S. (ed.) 2003: Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj. Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, 549-560.
10.     Županić, M., Kovacs, G. & Diminić, D.: Lignikolne gljive iz reda Aphyllophorales na hrastu lužnjaku (Quercus robur L.) u nizinskim šumama Pokupskog bazena i Lonjskog polja. (u pripremi za tisak).

Nositelji

Danko Diminić
prof. dr. sc. Danko Diminić

Redoviti profesor u trajnom zvanju

Email: ddiminic@sumfak.hr
više
Aktualno

18.02.2020

Ljetne škole

12.02.2020

Dani otvorenih vrata Šumarskog fakulteta

U petak 24. i u subotu 25. travnja 2020. od 10 do 17 sati na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održati će se Dani otvorenih vrata namijenjeni maturantima te široj zainteresiranoj javnosti.

05.02.2020

Objava natječaja za izbor (05022020)

u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta

03.02.2020

ZAPOČINJE NATJECANJE EUROPSKO STABLO 2020. GODINE

PODRŽITE HRVATSKOG PREDSTAVNIKA – ZALJUBLJENOG GINKA IZ DARUVARA

Poslijediplomski doktorski studij šumarstva i drvne tehnologije