YouTube
Instagram
Facebook
×
Šumarski odsjek

Šumske melioracije krša

ŠDU2002 - obavezni
Opterećenje: 30(P) + 0(L) + 15(A) + 0(PK) + 0(S) + 0(TJ) + 0(SJ) + 16(T)
Sadržaj predmeta: Predavanja 1. Objašnjenje pojma krša, rasprostranjenje i granice u našoj državi i svijetu. Uloga i značaj krškog ekosustava. 2. Opće značajke krškog ekosustava; geologija, geomorfologija, podneblje, tla na kršu i vegetacija. 3. Prikaz uzroka i posljedica devastacije vegetacije i degradacije tala na prostoru krša uz povijest nastanka današnjeg krša. Povijest gospodarenja šumama na kršu, te počeci i razvoj rekultivacije devastiranih i degradiranih stojbinskih čimbenika (vegetacije i tla). 4. Biološki melioracijski radovi, pošumljivanje devastiranih i degradiranih površina umjetnim putem (sadnja biljaka, sjetva sjemena), prirodnim putem (prirodna sukcesija), izbor vrsta, vrijeme sadnje. 5. Tehnički melioracijski radovi, priprema staništa; ograđivanje terena, podrivanje, jame za sadnju, izrada prometnica, izvođenje gradona, terasa, konsolidacijskih pregrada. 6. Razlozi melioracije degradiranih šumskih terena u Hrvatskoj i svijetu. Ekološko-biološki, tehnički i sociološko društveni. 7. Biološka svojstva i ekološki zahtjevi šumskih drvenastih vrsta važnih za melioracije krša (autohtone i alohtone vrste). 8. Problem pašarenja na kršu: povijesni pregled, sociološko-društveno i gospodarsko gledište. Današnji modeli integralnog pristupa uz uvažavanje socioloških i gospodarskih interesa korisnika. 9. Problem erozije i bujica na kršu (geološko-pedološki, vegetacijski, gospodarski, te suzbijanje i sanacija istih). 10. Problematika šumskih požara. Mjere zaštite borovih kultura, autohtone i alohtone vegetacije i obnova opožarenih površina. 11. Podizanje vjetrobranih šumskih pojaseva i nasada (poljozaštitnih, snjegozaštitnih i dr.) utjecaj vjetrobranih šumskih pojaseva na mikroklimu okoliša (strujanje vjetra, brzina vjetra, temperatura zraka, temperatura tla i vlažnost zraka, vlažnost tla, eolska erozija), te druge koristi (sociološko-pejzažne, stanište životinja, dobivanje biomase, vodni režim u tlu i dr.). 12. Meliorativna uloga pojedinih vrsta na popravljanju fizikalno-kemijskih i mehaničkih značajki tla, te meliorativni utjecaj podignutih šumskih kultura na poboljšanje stojbinskih uvjeta i povrat autohtone vegetacije. 13. Mediteranske šume, te njihova uloga i namjena u gospodarenju šumama na prostoru krša Hrvatske. Problematika šumskih kultura na kršu. Prednosti i nedostaci u izboru vrsta, određivanje namjene šumskih kultura. 14. Agrošumarstvo kao cjelina tehnoloških sustava u šumarstvu i poljoprivredi radi stvaranja veće proizvodnosti, ekonomske opravdanosti, ekološke prihvatljivosti i održivog iskorištavanja zemljišta. Upoznavanje s osnovnim sustavima šumskog poljodjelstva (agrosilvikulture, podizanje šumskih kultura uz stočarsku namjenu, agrosilvikultura uz stočarstvo). 15. Ekološko vrednovanje prostora krša u Hrvatskoj i uloga u biološkoj i krajobraznoj raznolikosti. Gospodarska i sociološka vrijednost sredozemnog i kontinentalnog prostora krša. Vježbe 1. Praktikum – učioničke vježbe. Uvod u vježbe, prikaz literature vezan uz šumske melioracije krša. 2. Praktikum – učioničke vježbe. Osnovni prikaz vegetacijskih, fitocenoloških i pedoloških obilježja krša. 3. Praktikum – učioničke vježbe. Pojam melioracija u šumarstvu i primjena na degradiranom staništu šuma i šumskog zemljišta. Obuhvaćene glavne značajke i obilježja krša u Hrvatskoj. 4. Praktikum – učioničke vježbe. Biološki melioracijski radovi. Radovi na sadnji, sjetvi, prirodnom i umjetnom zatravljivanju, te resurekcijskoj sječi. 5. Praktikum – učioničke vježbe. Nastavak prethodne vježbe. 6. Praktikum – učioničke vježbe. Tehnički melioracijski radovi. Načini i metode, prednosti i nedostaci u izvođenju gradona, konturnih rovova, terasa, konsolidacijskih pregrada, konturnih zidova. 7. Praktikum – učioničke vježbe. Nastavak prethodne vježbe. 8. Praktikum – učioničke vježbe. Pošumljivanje mediteranskog i kontinentalnog područja krša. Izbor vrsta i razlozi osnivanja šumskih kultura. 9. Praktikum – učioničke vježbe. Prikaz stanišnih uvjeta i način izvođenja pošumljivanja na terenu. Uloga i namjena pošumljenih površina i usporedba sa sličnom problematikom u svijetu. 10. Praktikum – učioničke vježbe. Podizanje vjetrozaštitnih i protuerozijskih šumskih pojaseva na kršu Hrvatske. 11. Praktikum – učioničke vježbe. Prikaz uzroka i posljedica erozijskih procesa i bujica, načini obnove takvih terena. 12. Praktikum – učioničke vježbe. Meliorativni čimbenici šumske vegetacije na kršu, količina i kemizam šumske prostirke, procesi mineralizacije i humifikacije. 13. Praktikum – učioničke vježbe. Šumska prostirka kao gorivi materijal u sastojinama, te kao čimbenik bitan radi meliorativnog učinka. Razlike uvjetovane različitom vegetacijom i procjene opasnosti za nastanak šumskih požara. 14. Praktikum – učioničke vježbe. Vrednovanje šuma i šumskog zemljišta na kršu, odnos gospodarske i opće korisnih uloga. Mogućnosti kvalitetnog povezivanja šumarstva i poljodjelstva, šumskopoljodjelski programi. 15. Praktikum – učioničke vježbe. Priprema za terensku nastavu studenata. Terenska nastava iz područja šumskih melioracija
Literatura:

Obavezna literatura:
1.     Španjol, Ž., Barčić, D., 2020: Šumske melioracije krša (interna skripta), Šumarski fakultet, Zagreb.
 

Preporučena literatura:
2.     Balen, J., 1931: Naš goli krš,pp. 311, Zagreb
3.     Bakšić, N., 2017: Vlažnost mrtvog šumskog goriva kao čimbenik nastanka požara. Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
4.     Barčić, D., 2003: Meliorativne značajke borovih kultura u stanišnim prilikama otoka Raba, Magistarski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
5.     Barčić, D., 2007: Odnosi stanišnih čimbenika u sastojinama crnoga bora (Pinus nigra J.F.Arnold) u Hrvatskom primorju i u Istri, Doktorski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
6.    Drew, D.,Hotzl, H. 1999: Karst Hydrogeology and Human Activities A.A.Balkema/Rotterdam/Bookfield 1999.
7.    Rosavec, R., 2010: Odnos čimbenika klime i zapaljivosti nekih mediteranskih vrsta kod šumskih požara. Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
8.     Španjol, Ž., 1996: Biološko-ekološke i vegetacijske posljedice požara u borovim sastojinama i obnova, Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
9.     Tomašević, A., 1990: Podrivanje kao prva faza pripreme tla za pošumljavanje. Glas.šum. pokuse 26: 393-404. Zagreb
10.     Tomašević, A., 1995: Višegodišnji rezultati istraživanja uspjeha pošumljavanja na kršu alepskim borom (Pinus halepensis Mill.), crnim borom (Pinus nigra Arn.), i primorskim borom (Pinus pinaster Ait.) kod tri različite metode pripreme tla za pošumljavanje.Šum. list CXIX, (7-8): 227-238, Zagreb.
 


Nositelji

prof. dr. sc. Željko Španjol

Redoviti profesor u trajnom izboru

Email: zspanjol@sumfak.unizg.hr
više
prof. dr. sc. Damir Barčić

Redoviti profesor

Email: dbarcic@sumfak.unizg.hr
više

Suradnici

izv.prof.dr.sc. Roman Rosavec

Izvanredni profesor

Email: rrosavec@sumfak.unizg.hr
više
Aktualno

Poslijediplomski doktorski studij šumarstva i drvne tehnologije