Kultura sigurnosti u šumarstvu - Postupci dobre prakse kod sječe i izrade drva
Sveučilišni priručnik “Kultura sigurnosti u šumarstvu - Postupci dobre prakse kod sječe i izrade drva”, autora izv. prof. dr. sc. Matije Landekića, dr. sc. Marina Bačića i izv. prof. dr. sc. Josipe Nakić, praktičan je izvor za razumijevanje povezanosti pokazatelja razine sigurnosti u šumarstvu i ukupnosti rizika pri šumskom radu. Unutar priručnika navode se brojni mehanizmi koje je moguće praktično primijeniti kako bi se uspostavila kultura sigurnosti koja smanjuje rizike za sigurnost i zdravlje šumskih radnika. Dobra sigurnosna kultura prepoznaje da će se radna nezgoda vjerojatno dogoditi, pri čemu je glavni izazov za sve uključene kako izbjeći i/ili smanjiti posljedice.
U uvodnom poglavlju priručnika objašnjava se suodnos između šumarstva kao gospodarske djelatnosti i složenih rizika pri šumskim radovima. Uz naglašen radni rizik, u uvodu se pojašnjava teorijska osnova kulture sigurnosti. Pritom se iznose dosezi domaćih i međunarodnih relevantnih teorijskih znanja te različita područja modernih tehnologija koje zahtijevaju praktična rješenja u svojim mnogim sigurnosnim aspektima. Značaj kulture sigurnosti u operativnom šumarstvu veže se uz naglašavanje važnosti razvoja samosvijesti radnika da su oni “sami sebi najveća vrijednost”.
U II. poglavlju “Ključni aspekti” obrazlaže se pristup uključivanja kulture sigurnosti u šumarstvo. Strukturirano se iznose metodološke upute za analizu postojećeg stanja, a potom i načini uvođenja trenutno najboljih rješenja u dnevni šumski rad. Korisnike djela upućuje se u konkretne mjere i postupke za osobno praktično angažiranje u različitim sigurnosnim izazovima i okolnostima, npr. pri izboru radnih metoda i sredstava/opreme, ili primjeni tehnika za povećanje interesantnosti i smanjenje monotonije pri radu. Poseban naglasak stavlja se na važnost hidracije organizma i ispravne prehrane šumskih radnika. Novina je prijedlog autora o primjeni “ergozagrijavanja” šumskih radnika što podrazumijeva dnevnu rutinu razgibavanja i vježbanja prije posla radi podizanja indeksa radne sposobnosti. Unutar ovog poglavlja obrađeni su i aspekti vezani uz važnost aktivnog i ispravnog korištenja osobne zaštitne opreme.
U III. poglavlju “Načela i postupanja” autori redovito koristeći grafičke prikaze iznose pregled nepravilnih i pravilnih posturalno-kretnih navika sjekača za odabrane elemente radne tehnike s ciljem smanjenja pojavnosti mišićno-koštanih problema. U cilju unapređenja radne sigurnosti pri sječi i izradi drva istaknuto je osam radnih postupanja, pri čemu se opisom i ilustracijama prikazuju slučajevi koji najčešće rezultiraju ozljedama te se navode pripadajuće mjera prevencije i postupanja kojima se rizik može umanjiti ili izbjeći. Radi podizanja svijesti profesionalnih šumskih radnika o vrstama, simptomima i mogućim zdravstvenim posljedicama od bioloških štetnosti u priručniku nalazimo pregled mjera prevencije i sigurnosne procedure postupanja. U istom poglavlju posebno se pojašnjava važnost postupanja pri ozljedama te značaj izrade i poznavanja protokola postupanja u hitnim situacijama. U završnom dijelu poglavlja obrađuje se problematika sigurnosnih načela i mjera koje je neophodno uključiti u izradu akcijskog plana izvođenja šumskih radova pri sanaciji prirodnih nepogoda uzrokovanih vjetrom, snijegom, ledom ili poplavom.
Motorna pila kao osnovno sredstvo rad pri šumskom radu predmet je bavljenja u IV. poglavlju “Ergonomija i inovacije”, pri čemu se detaljno obrazlažu ključni aspekti ergonomske i sigurnosne pogodnosti. Poseban naglasak se stavlja na dizajn motorne pile (pozicioniranje ručki, masu, kontrole i dr.) te na štetnost za zdravlje radnika kakve su pri uporabi motorne pile vibracije, buka i ispušni plinovi. Nadalje se, u istom poglavlju, iznose smjernice dobre prakse koje se odnose na upute o periodičnosti održavanja motorne pile. Poglavlje se proširuje pregledom trendova razvoja u području humanizacije rada s usmjeravanjem na teme koje su izravno povezane s kulturom sigurnosti u operativnom šumskom radu. Upućuje se na četiri smjera razvoja ergonomskih inovacija za postizanje veće razine sigurnosti pri šumskom radu: (a) inovacije vezane za sredstva rada i pomoćni alat, (b) inovacije vezane za osobnu zaštitnu opremu, (c) inovativna rješenja za višu opću razinu sigurnosti i (d) tehnološko-inovativna rješenja tzv. industrije 4.0 u korist zaštite zdravlja radnika.
Završno V. poglavlje sadrži popis citirane literature, kazalo pojmova, pregled važnih datuma vezanih uz kulturu sigurnosti te kratki životopisi autora.
Posebnost priručnika su operativno primjenjivi brojni primjeri i ilustracije, te unutar svakog poglavlja zasebno istaknuti tekstovi “Jeste li znali?” i “Dobro je znati!” čime se dodatno pojačava pamtljivost tema koje se obrađuju. Značajan broj obrađenih tema proizašao iz otvorenih pitanja tekuće prakse šumskog rada, što upućuje na posebnu potrebu prakse za priručnikom ovakve vrste, prije svega u definiranju pristupa rješavanju problema i/ili unapređenja postojećeg stanja.
Odabirom tema i strukturom priručnik je jednako namijenjen studentima, centrima za strukovno osposobljavanje, ali i stručnjacima u šumarskoj znanosti i praksi u različitim aspektima i razinama njihovog djelovanja. Značajni je doprinos građi za osposobljavanje i stručno usavršavanje inženjera u području šumarstva i sigurnosti. Također može biti dragocjeno gradivo instruktorima rada na siguran način, posebno za poslove gdje se koristi motorna pila.
Format i opseg knjige: B5 tvrdi uvez, X+165 str., 75 slika
Izdavač: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije