YouTube
Instagram
Facebook
×
Šumarski odsjek

Šumarska fitocenologija

ŠP4002 - obavezni
Opterećenje: 30(P) + 30(A) + 24(T)
Sadržaj predmeta: Predavanja: 1. Definicija i zadaća fitocenologije. Podjela fitocenologije. Povijesni razvoj. Fitocenološki smjerovi i škole. 2. Biocenoza i ekosustav. Prirodne sastojine. Kvantitativni i kvalitativni pokazatelji. 3. Analitička obrada. Prikupljanje podataka. Sintetska razrada. Značenje vrsta u sintetskoj razradi. 4. Sinekologija. Klasifikacija čimbenika. Raspored šumske vegetacije u odnosu spram klimatskih čimbenika (svjetlo, toplina, voda, vjetar) 5. Odnos šumskih vrsta i šumskih zajednica spram svojstava tla. Odnos tipova tala i šumskih zajednica. 6. Geomorfološki čimbenici – nadmorska visina, izloženost, nagib, reljef i njihov utjecaj na pridolazak šumske vegetacije. 7. Utjecaj biotskih čimbenika (fitogeni, zoogeni) na pridolazak šumske vegetacije. Utjecaj čovjeka na razvitak šumske vegetacije nekad i danas. 8. Sukcesija šumske vegetacije – definicija, vrste, načini istraživanja i prikazivanja. Sindinamičke jedinice. Početne, prijelazne, trajne i klimatskozonske zajednice. 9. Primjeri sukcesija šumske vegetacije. Praktična važnost sindinamike u šumarstvu. 10. Sinkronologija. Biljni fosili. Peludna analiza. Razvitak vegetacije u pradavno doba. Europa u ledenom dobu. 11. Razvitak šumske vegetacije nakon ledenog doba. Razvitak vegetacije panonskoga prostora. Razvitak kasno glacijalne i postglacijalne vegetacije u srednjoj Europi. Razvitak mediteranskih šuma. 12. Definicija i vrste areala biljnih zajednica. Florni geolementi – vrste, rasprostranjenost, spektar. Florne oblasti na Zemlji. 13. Prostorni raspored i zonacija šumskih zajednica. Visinska raščlanjenost, Horizontalna raščlanjenost. Obrati i poremećaji. Biljnogeografska raščlanjenost Europe. 14. Sistematika šumskih zajednica. Nomenklaturna pravila. Sistematske jedinice. Sistematizacija šumskih zajednica u Hrvatskoj. 15. Fitogeografska raščlanjenost šumske vegetacije u R. Hrvatskoj. Mediteranska vegetacijska regija. Eurosibirsko-sjevernoamerička vegetacijska regija. Najznačajnije šumske zajednice u R. Hrvatskoj. Vježbe: 1. Uvod u vježbe. Sinmorfologija. Fitocenološki pokazatelji. Unos općih podataka. Florni sastav. Braun-Blanquetove skale. 2. Metodika terenskoga istraživanja šumske vegetacije; izbor i veličina fitocenoloških snimaka, fitocenološko snimanje i unos podataka u formulare. 3. Konkretno fitocenološko snimanje šumske vegetacije na terenu. 4. Primjeri fitocenoloških snimaka i njihova sintetska razrada kroz faze, značenje vrsta u sintetskoj razradi. 5. Uporaba metoda sintetiziranja fitocenoloških snimaka. Unos fitocenoloških snimaka u računalnu bazu podataka Turboveg. 6. Primjena numeričke multivarijantne analize fitocenoloških snimaka. Uporaba programskog paketa Syntax 2000. Klasterska analiza - postupak s primjerima. 7. Primjena multidimenzioniranog skaliranja - postupak s primjerima. 8. Primjena ekoindikatorskih skala prema Ellenbergu. Obrada ekoloških podataka primjenom računalnog programa Juice 7.0. 9. Reprezentativne hidrofilne, higrofilne, mezofilne i kserofilne biljne vrste i njihove eko-indikatorske vrijednosti. Šumske zajednice u odnosu spram vlazi. Analiza indikatorskih vrijednosti vlage u računalnim programima. 10. Izgled najvažnijih neutrofilnih, acidofilnih i bazofilnih biljnih vrsta i njihove eko-indikatorske vrijednosti. Šumske zajednice u odnosu spram kiselosti tla. Analiza indikatorskih vrijednosti kiselosti tla u računalnim programima. 11. Primjeri određivanja biološkog spektra i spektra flornih geoelemenata. 12. Promjene u flornom sastavu najznačajnijih tipova sukcesija. 13. Metodika klasičnoga kartiranja šumske vegetacije. Rad na terenu. Rad u uredu. Primjeri. 14. Nove metode istraživanja i kartiranja vegetacije. Daljinska istraživanja vegetacije. Aerofotosnimke i njihova primjena. Satelitske snimke (senzori za istraživanje vegetacije) i njihova primjena u kartiranju šumske vegetacije. GIS – tehnologija, praktična primjena, primjeri. 15. Digitalizacija vegetacijskih karata – postupak, primjeri i prednosti u odnosu na klasične vegetacijske karte. Vježbe se održavaju u računalnoj učionici primjenom računalnih programa. Terenska nastava (tri dana): 1. Upoznavanje s najznačajnijim šumskim zajednicama u nizinskom i brežuljkastom vegetacijskom pojasu, njihovom sinekologijom, sindinamikom, sinhorologijom, biljnim vrstama i sistematikom. 2. Upoznavanje s najznačajnijim šumskim zajednicama u brdskom, gorskom i predplaninskom vegetacijskom pojasu, njihovom sinekologijom, sindinamikom, sinhorologijom, biljnim vrstama i sistematikom. 3. Upoznavanje s najznačajnijim šumskim zajednicama u mediteranskoj vegetacijskoj regiji, njihovom sinekologijom, sindinamikom, sinhorologijom, biljnim vrstama i sistematikom
Literatura:

Obavezna literatura:
1.     Vukelić, J. & Đ. Rauš, 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 310 str.

 


Preporučena literatura:
2.     van der Maarel, E., J. Franklin (eds.), 2013: Vegetation Ecology – Second Edition. Wiley-Blackwell, Chichester, UK, 557 pp
3.    Glavač, V., 1996: Vegetationsökologie - Grundfragen, Aufgaben, Methoden. Gustav Fischer, Jena, Stuttgart, 385 str.
4.     Vukelić, J., Mikac, S., Baričević, D., Bakšić, D., R. Rosavec, 2008: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj Nacionalna ekološka mreža. Državni zavod za zaštitu prirode, 263 str.


Nositelji

Dario Baričević
prof. dr. sc. Dario Baričević

Redoviti profesor u trajnom zvanju

Email: dbaricevic@sumfak.hr
više
prof. dr. sc. Joso Vukelić

Profesor emeritus (u mirovini)

Email: jvukelic@sumfak.hr
više

Suradnici

Dario Baričević
prof. dr. sc. Dario Baričević

Redoviti profesor u trajnom zvanju

Email: dbaricevic@sumfak.hr
više
doc. dr. sc. Irena Šapić

Docent

Email: isapic@sumfak.hr
više
prof. dr. sc. Joso Vukelić

Profesor emeritus (u mirovini)

Email: jvukelic@sumfak.hr
više
Aktualno

Poslijediplomski doktorski studij šumarstva i drvne tehnologije