Poznavanje vegetacije

Opterećenje: 30(P) + 0(L) + 15(A) + 0(PK) + 0(S) + 0(TJ) + 0(SJ) + 16(T)

Sadržaj predmeta: Predavanja: 1. Uvod – zemljopisni položaj i sinekološki uvjeti za razvitak vegetacije u R. Hrvatskoj. Horizontalna i vertikalna raščlanjenost vegetacije R. Hrvatske, sintaksonomski pregled. 2. Opis najznačajnijih šumskih zajednica mediteranske regije – šume alepskoga bora, šume hrasta crnike, šume dalmatinskoga crnoga bora, šume hrasta medunca. 3. Opis najznačajnijih šumskih zajednica nizinskog, poplavnog područja – ritske šume vrba, vrba i topola, bijele i crne topole, šuma crne johe s trušljikom, šuma crne johe i poljskoga jasena sa sremzom, šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem 4. Opis najznačajnijih povremeno polavnih te mezofilnih i neutrofilnih šumskih zajednica nizinskog i brežuljkastog pojasa hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka - šuma veza i poljskoga jasena, šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke, šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba, ilirska šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba, šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba s vlasuljom. 5. Opis najznačajnijih acidofilnih šumskih zajednica hrasta kitnjaka i obične bukve - šuma hrasta kitnjaka i pitomoga kestena, acidotermofilna šuma hrasta kitnjaka i sitnocvjetoga petoprsta, šuma hrasta kitnjaka i obične breze, bukova šuma s bekicom, bukova šuma s rebračom, šuma obične bukve i pitomoga kestena. 6. Opis najznačajnijih šumskih zajednica obične bukve, srednjoeuropske i ilirske bukove šume – bukova šuma s lazarkinjom, bukova šuma s dugolisnom naglavicom, bukova šuma s volujskim okom, bukova šuma sa žućkastom grahoricom, ilirska brdska bukova šuma s mrtvom koprivom, pretplaninska bukova šuma s planinskim žabnjakom, pretplaninska bukova šuma s kopljastom paprati, bukova šuma s jesenskom šašikom. 7. Opis i usporedba panonskih i dinarskih bukovo-jelovih šuma. Opis najznačajnijih jelovih šuma – dinarska jelova šuma s milavom, jelova šuma s rebračom. 8. Opis najznačajnijih šumskih zajednica obične smreke – gorska smrekova šuma s pavlovcem, smrekova šuma s kukurjekom, pretplaninska smrekova šuma s modrom kozokrvinom, altimontanskosubalpinsk smrekova šuma s obrubljenim gladcem, pretplaninska smrekova šuma s alpskom pljuskavicom. Opis pridolaska šumske vegetacije na gornjoj granici pridolaska - zajednica bora krivulja s alpskom pljuskavicom. 9. Opis posebno vrijednih i rijetkih šumskih zajednica koje imaju prvenstveno zaštitnu i znanstvenu ulogu – lipovo-tisova šuma, šume plemenitih listaća, šuma crnog bora s krestušcem, šuma crnoga i običnoga bora s kukurjekom, šuma crnoga bora s dunjaricom, jelova šuma s crnim grabom, bukova šuma s kukurjekom, kontinentalne medunčeve šume, sladunovo-cerova šuma i dr 10. Opis vegetacije obalnih i slanih staništa - estuariji, obalne lagune, vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita, stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama, mediteranske sitine, panonske slane stepe i slane močvare . 11. Opis vegetacije obalnih i kontinentalnih pješčanih sipina - embrionske obalne sipine, kontinentalne panonske sipine; Opis vegetacije vriština umjerenog pojasa - europske suhe vrištine, planinske i borealne vrištine, klekovina bora krivulja (Pinus mugo) s dlakavim pjenišnikom (Rhododendron hirsutum); Opis vegetacije cretova - kompleksni cretovi, prijelazni cretovi, bazofilni cretovi; Vegetacija stjenovitih staništa i špilja. 12. Opis nešumske vegetacije slatkovodnih staništa - amfibijska staništa, tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obrasim parožinama, prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion, mediteranske povremene lokve, povremena krška jezera, obale planinskih rijeka s Myricaria germanica, vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion, rijeke s muljevitim obalama obraslim vegetacijom sveza Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. 13. Opis vegetacije prirodnih i poluprirodnih travnjaka – otvorene kserotermofilne pionirske zajednice na karbonatnom kamenitom tlu, planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci, suhi kontinentalni travnjaci, subpanonski stepski travnjaci, panonski travnjaci na pijesku. 14. Opis vegetacije prirodnih i poluprirodnih travnjaka – eumediteranski travnjaci, travnjaci tvrdače, istočno submediteranski suhi travnjaci, travnjaci beskoljenke, mediteranski visoki vlažni travnjaci, hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume, livade, košanice brdski i planinski travnjaci. 15. Opis vegetacije antropogenih ekosustava – antropogeni šumski ekosustavi, antropogeni travnjaci (močvarni, nizinski, brdski), agroekosustavi, korovska vegetacija, ruderalna vegetacija. Vježbe: 1. Čimbenici horizontalne i vertikalne raščlanjenosti vegetacije R. Hrvatske. Svojstvene i razlikovne vrste za pojedine vegetacijske zone, njihove morfološke karakteristike. 2. Pojasevi i zone mediteranske regije, svojstvene i razlikovne vrste za pojedine dijelove mediteranskoga područja i njihove morfološke karakteristike, degradacijski oblici i florni sastav crnikovih i medunčevih šuma, ubikvisti, vegetacija kamenjara. Kserofilne vrste. 3. Florni sastav nizinskih, poplavnih šumskih zajednica. Hidrofilne i higrofilne vrste. Svojstvene i razlikovne vrste za pojedine vegetacijske jedinice nizinskih šuma i njihove morfološke karakteristike. Močvarni šaševi. 4. Florni sastav povremeno poplavnih i mezofilnih, neutrofilnih šumskih zajednica nizinskog i brežuljkastog pojasa. Morfološke i ekološke karakteristike dijagnostičkih vrsta šuma hrasta lužnjaka i šuma hrasta kitnjaka. Odnosi poplavnih i vanpoplavnih šumskih ekosustava. 5. Florni sastav acidofilnih zajednica hrasta kitnjaka i obične bukve. Morfološke karakteristike reprezentativnih vrsta 6.Florni sastav srednjoeuropskih i ilirskih bukovih šuma. Ilirski florni geoelement. Morfološka i ekološka karakterizacija ilirskih i ilirikoidnih vrsta. 7. Florni sastav i morfološke karakteristike svojstvenih i razlikovnih vrsta panonskih i dinarskih bukovo-jelovih šuma. Florni sastav zajednica obične jele. 8. Florni sastav zajednica obične smreke. Svojstvene i razlikovne vrste montanskih i altimontanskih zajednica obične smreke i njihove morfološke karakteristike. Florni sastav vegetacije mrazišta i gornje granice šumske vegetacije. 9. Reprezentativne vrste šumskih zajednica koje imaju prvenstveno zaštitnu i znanstvenu ulogu i njihove morfološke karakteristike. Zakonom zaštićene, ugrožene i rijetke biljne vrste. 10. Biljne vrste obalnih i slanih staništa – morfološke karakteristike, uloga, značaj. 11. Morfološka i ekološka karakterizacija biljnih vrsta obalnih i kontinentalnih pješčanih sipina, vriština umjerenog pojasa, cretova, stjenovitih staništa i špilja. 12. Morfološka i ekološka karakterizacija biljnih vrsta vodenih staništa. 13. Morfološka i ekološka karakterizacija biljnih vrsta prirodnih i poluprirodnih travnjaka - otvorene kserotermofilne pionirske zajednice na karbonatnom kamenitom tlu, planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci, suhi kontinentalni travnjaci, subpanonski stepski travnjaci, panonski travnjaci na pijesku. 14. Morfološka i ekološka karakterizacija biljnih vrsta prirodnih i poluprirodnih travnjaka - eumediteranski travnjaci, travnjaci tvrdače, istočno submediteranski suhi travnjaci, travnjaci beskoljenke, mediteranski visoki vlažni travnjaci, hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume, livade, košanice brdski i planinski travnjaci. 15. Karakteristične biljne vrste antropogenih ekosustava – antropogeni šumski ekosustavi, antropogeni travnjaci (močvarni, nizinski, brdski), agroekosustavi, korovska vegetacija, ruderalna vegetacija - morfološke karakteristike, uloga, značaj. Invazivne vrste. Način izvođenja vježbi – praktikum, herbarijska zbirka, teren. Terenska nastava (dva dana): 1. Upoznavanje s funkcioniranjem (sinekologija, sindinamika, karakteristične biljne vrste) i valorizacijom prirodne vegetacije u urbanim područjima. 2. Upoznavanje s funkcioniranjem (sinekologija, sindinamika, karakteristične biljne vrste) i valorizacijom prirodne vegetacije u zaštićenim područjima.