Šumske melioracije krša
ŠDU2002 - obavezniOpterećenje: 30(P) + 0(L) + 15(A) + 0(PK) + 0(S) + 0(TJ) + 0(SJ) + 16(T)
Sadržaj predmeta: Predavanja
1.
Objašnjenje pojma krša, rasprostranjenje i granice u našoj državi i svijetu. Uloga i značaj krškog ekosustava.
2. Opće značajke krškog ekosustava; geologija, geomorfologija, podneblje, tla na kršu i vegetacija.
3. Prikaz uzroka i posljedica devastacije vegetacije i degradacije tala na prostoru krša uz povijest nastanka današnjeg krša. Povijest gospodarenja šumama na kršu, te počeci i razvoj rekultivacije devastiranih i degradiranih stojbinskih čimbenika (vegetacije i tla).
4. Biološki melioracijski radovi, pošumljivanje devastiranih i degradiranih površina umjetnim putem (sadnja biljaka, sjetva sjemena), prirodnim putem (prirodna sukcesija), izbor vrsta, vrijeme sadnje.
5. Tehnički melioracijski radovi, priprema staništa; ograđivanje terena, podrivanje, jame za sadnju, izrada prometnica, izvođenje gradona, terasa, konsolidacijskih pregrada.
6. Razlozi melioracije degradiranih šumskih terena u Hrvatskoj i svijetu. Ekološko-biološki, tehnički i sociološko društveni.
7. Biološka svojstva i ekološki zahtjevi šumskih drvenastih vrsta važnih za melioracije krša (autohtone i alohtone vrste).
8. Problem pašarenja na kršu: povijesni pregled, sociološko-društveno i gospodarsko gledište. Današnji modeli integralnog pristupa uz uvažavanje socioloških i gospodarskih interesa korisnika.
9. Problem erozije i bujica na kršu (geološko-pedološki, vegetacijski, gospodarski, te suzbijanje i sanacija istih).
10. Problematika šumskih požara. Mjere zaštite borovih kultura, autohtone i alohtone vegetacije i obnova opožarenih površina.
11. Podizanje vjetrobranih šumskih pojaseva i nasada (poljozaštitnih, snjegozaštitnih i dr.) utjecaj vjetrobranih šumskih pojaseva na mikroklimu okoliša (strujanje vjetra, brzina vjetra, temperatura zraka,
temperatura tla i vlažnost zraka, vlažnost tla, eolska erozija), te druge koristi (sociološko-pejzažne, stanište životinja, dobivanje biomase, vodni režim u tlu i dr.).
12. Meliorativna uloga pojedinih vrsta na popravljanju fizikalno-kemijskih i mehaničkih značajki tla, te meliorativni utjecaj podignutih šumskih kultura na poboljšanje stojbinskih uvjeta i povrat autohtone vegetacije.
13. Mediteranske šume, te njihova uloga i namjena u gospodarenju šumama na prostoru krša Hrvatske. Problematika šumskih kultura na kršu. Prednosti i nedostaci u izboru vrsta, određivanje namjene šumskih kultura.
14. Agrošumarstvo kao cjelina tehnoloških sustava u šumarstvu i poljoprivredi radi stvaranja veće proizvodnosti, ekonomske opravdanosti, ekološke prihvatljivosti i održivog iskorištavanja zemljišta.
Upoznavanje s osnovnim sustavima šumskog poljodjelstva (agrosilvikulture, podizanje šumskih kultura uz stočarsku namjenu, agrosilvikultura uz stočarstvo).
15. Ekološko vrednovanje prostora krša u Hrvatskoj i uloga u biološkoj i krajobraznoj raznolikosti. Gospodarska i sociološka vrijednost sredozemnog i kontinentalnog prostora krša.
Vježbe
1. Praktikum – učioničke vježbe. Uvod u vježbe, prikaz literature vezan uz šumske melioracije krša.
2. Praktikum – učioničke vježbe. Osnovni prikaz vegetacijskih, fitocenoloških i pedoloških obilježja krša.
3. Praktikum – učioničke vježbe. Pojam melioracija u šumarstvu i primjena na degradiranom staništu šuma i šumskog zemljišta. Obuhvaćene glavne značajke i obilježja krša u Hrvatskoj.
4. Praktikum – učioničke vježbe. Biološki melioracijski radovi. Radovi na sadnji, sjetvi, prirodnom i umjetnom zatravljivanju, te resurekcijskoj sječi.
5. Praktikum – učioničke vježbe. Nastavak prethodne vježbe.
6. Praktikum – učioničke vježbe. Tehnički melioracijski radovi. Načini i metode, prednosti i nedostaci u izvođenju gradona, konturnih rovova, terasa, konsolidacijskih pregrada, konturnih zidova.
7. Praktikum – učioničke vježbe. Nastavak prethodne vježbe.
8. Praktikum – učioničke vježbe. Pošumljivanje mediteranskog i kontinentalnog područja krša. Izbor vrsta i razlozi osnivanja šumskih kultura.
9. Praktikum – učioničke vježbe. Prikaz stanišnih uvjeta i način izvođenja pošumljivanja na terenu. Uloga i namjena pošumljenih površina i usporedba sa sličnom problematikom u svijetu.
10. Praktikum – učioničke vježbe. Podizanje vjetrozaštitnih i protuerozijskih šumskih pojaseva na kršu Hrvatske.
11. Praktikum – učioničke vježbe. Prikaz uzroka i posljedica erozijskih procesa i bujica, načini obnove takvih terena.
12. Praktikum – učioničke vježbe. Meliorativni čimbenici šumske vegetacije na kršu, količina i kemizam šumske prostirke, procesi mineralizacije i humifikacije.
13. Praktikum – učioničke vježbe. Šumska prostirka kao gorivi materijal u sastojinama, te kao čimbenik bitan radi meliorativnog učinka. Razlike uvjetovane različitom vegetacijom i procjene opasnosti za nastanak šumskih požara.
14. Praktikum – učioničke vježbe. Vrednovanje šuma i šumskog zemljišta na kršu, odnos gospodarske i opće korisnih uloga. Mogućnosti kvalitetnog povezivanja šumarstva i poljodjelstva, šumskopoljodjelski programi.
15. Praktikum – učioničke vježbe. Priprema za terensku nastavu studenata.
Terenska nastava iz područja šumskih melioracija
Literatura:Obavezna literatura:
1. Španjol, Ž., Barčić, D., 2020: Šumske melioracije krša (interna skripta), Šumarski fakultet, Zagreb.
Preporučena literatura:
2. Balen, J., 1931: Naš goli krš,pp. 311, Zagreb
3. Bakšić, N., 2017: Vlažnost mrtvog šumskog goriva kao čimbenik nastanka požara. Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
4. Barčić, D., 2003: Meliorativne značajke borovih kultura u stanišnim prilikama otoka Raba, Magistarski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
5. Barčić, D., 2007: Odnosi stanišnih čimbenika u sastojinama crnoga bora (Pinus nigra J.F.Arnold) u Hrvatskom primorju i u Istri, Doktorski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
6. Drew, D.,Hotzl, H. 1999: Karst Hydrogeology and Human Activities A.A.Balkema/Rotterdam/Bookfield 1999.
7. Rosavec, R., 2010: Odnos čimbenika klime i zapaljivosti nekih mediteranskih vrsta kod šumskih požara. Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
8. Španjol, Ž., 1996: Biološko-ekološke i vegetacijske posljedice požara u borovim sastojinama i obnova, Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
9. Tomašević, A., 1990: Podrivanje kao prva faza pripreme tla za pošumljavanje. Glas.šum. pokuse 26: 393-404. Zagreb
10. Tomašević, A., 1995: Višegodišnji rezultati istraživanja uspjeha pošumljavanja na kršu alepskim borom (Pinus halepensis Mill.), crnim borom (Pinus nigra Arn.), i primorskim borom (Pinus pinaster Ait.) kod tri različite metode pripreme tla za pošumljavanje.Šum. list CXIX, (7-8): 227-238, Zagreb.
Nositelji
prof. dr. sc.
Željko ŠpanjolRedoviti profesor u trajnom izboru
Email: zspanjol[at]sumfak.unizg.hr
više prof. dr. sc.
Damir BarčićRedoviti profesor
Email: dbarcic[at]sumfak.unizg.hr
višeSuradnici
izv.prof.dr.sc.
Roman RosavecIzvanredni profesor
Email: rrosavec[at]sumfak.unizg.hr
više