YouTube
Instagram
Facebook
×
Šumarski odsjek

Osnivanje šuma

ŠP4001 - obavezni
Opterećenje: 45(P) + 0(L) + 30(A) + 0(PK) + 0(S) + 0(TJ) + 0(SJ) + 24(T)
Sadržaj predmeta: Studenti se tijekom slušanja predmeta kao i rada na vježbama upoznaju s osnovnim zadacima šumskog sjemenarstva, šumskog rasadničarstva kao i podizanjem šumskih kultura i plantaža drveća i grmlja. Popis predavanja: 1. Građa šumskog sjemena. Što je osnivanje šuma i čime se ono bavi. Sjeme šumskog drveća i grmlja. Evolucijska prilagodba sjemena, građa sjemena golosjemenjača i kritosjemenjača. Građa sjemenog zametka, sjemenke. Građa embrija, tipovi sjemena, kemijski sastav sjemena, plodonošenje, periodicitet plodonošenja. 2. Dozrijevanje i sakupljanje sjemena/plodova. Objekti za proizvodnju šumskog sjemena. Procjena uroda šumskog sjemena. Kriteriji za određivanje dozrelosti sjemena ili plodova, sakupljanje plodova i sjemena (vrijeme, načini), sakupljanje nedozrelog ili prezrelog sjemena, rukovanje s tek skupljenim sjemenom, prethodno prosušivanje, privremeno skladištenje, transport. 3. Čiščenje i dorada sjemena. Ekstrakcija sjemena iz češera, trušnica i tehnološki postupak u trušnici (primjer trušnice u HŠI-Jastrebarsko), ekstrakcija sjemena s mesnatim usplođem, maceratori, ekstrakcija sjemena iz mahuna, dorada sjemena (razlozi, metode). 4. Sušenje i skladištenje sjemena . Podjela sjemena s obzirom na sadržaj vlage, temperature sušenja, vlaga, načini skladištenja i mediji za čuvanje šumskog sjemena, čimbenici koji utječu na čuvanje sjemena (sadržaj vlage, temperatura, aeracija, patološki problemi, vrijeme, vrsta), prirodni vitalitet. 5. Dormantnost šumskog sjemena. Pojam i definacija dormantosti, podjela dormantnosti, savladavanje dormantnosti, stratifikacija (tip i trajanje stratifikacije, mediji za stratifikaciju), skarifikacija (metode, uređaji i oprema). 6. Elementi kvalitete šumskog sjemena. Uzorkovanje sjemena, čistoća sjemena, sadržaj vlage u sjemenu, apsolutna težina sjemena ili težina 1000 sjemenki, klijavost, vitalitet (mehaničke metode, biokemijske metode, radiografska matoda, metoda rastenja oslobođenih embrija dr.), izračun uporabne vrijednosti šumskog sjemena. 7. Općenito o šumskom rasadničarstvu. Povijest rasadničarstva, površine i kapaciteti šumskih rasadnika u Republici Hrvatskoj, podjela rasadnika, izbor staništa za osnivanje šumskih rasadnika. 8. Obrada tla. Što je obrada tla, podjela obrade tla, osnovna i dopunska obrada tla, dubina i volumen obrade tla, osnovi uređaji i alati koji se koriste kod obrade tla. 9. Sjetva sjemena i presadnja sadnica. Predsjetvena priprema sjemena (dormantnog i nedormantnog), pojam sjemeništa, vrijeme i dubina sjetve, gustoća sjetve, načini sjetve (omaške, redovi, strojno), priprema sjetvene površine, sjetva na otvorene gredice, sjetva u dunemanove lijehe, kontejnerska sjetva, supstrati za prekrivanje sjemena, zadržavanje biljaka u sjemeništu, nicanje sjemena, zaštita sjemena, pojam rastilišta, vrijeme presadnje, gustoća presadnje, strojna i ručna presadnja, tehnologija uzgajanja u rastilištu, zadržavanje biljaka u rastlištu. 10. Osnove gnojidbe. Podjela gnojiva, mineralna gnojiva, organska gnojiva, organsko-mineralna gnojiva, mikrognojiva, zelena gnojidba, načini primjene gnojiva, simptomi nedostataka pojedinih hranjiva na šumskim sadnicama. 11. Kontejnerska proizvodnja sadnica. Povijest kontejnerske proizvodnje, podjele kontejnera, materijali za izradu kontejnera, problematika proizvedenih sadnica u kontejneru, tehnološka rješenja za sprečavanje deformacija korijenskog sustava, veličine i oblici kontejnera, kontejnerski sustavi, supstrati za punjenje kontejnera, vrijeme uzgoja u kontejnerima, plastenici, njega biljaka u kontejnerima. 12. Globalni trendovi u pošumljavanju. Definicija šumskih kultura prema FAO, povijest pošumljavanja u Svijetu, pošumljene površine, postotno učešće šumskih kultura po kontinentima, godišnje osnivanje novih površina. Površine koje su pogodne za pošumljavanje, definiranje šumskog zemljišta, potencijalne površine za pošumljavanje u RH. Globalni svjetski trendovi u pošumljavanju, rodovi (vrste) koji se najčešće koriste, učešće šumskih kultura po rodovima drveća, namjene šumskih kultura/plantaža (industrijske, neindustrijske, neodređene), trendovi kod osnivanja (plantaže vrijednog drveta, plantaže za proizvodnju drveta za energiju, izvori vlakanaca, supstitucija za prirodne šumske produkte), negativne strane podizanja šumskih kultura. 13. Osnivanje novih šumskih nasada. Što su kulture, intenzivne kulture, plantaže, raspoložive površine u Republici Hrvatskoj, struktura podignutih nasada, pripremni radovi kod pošumljavanja (odabir prikladnih površina, izbor vrsta drveća, načini pošumljavanja (sjetva sjemena i sadnja sadnica golog ili obloženog korjena), vrijeme pošumljavanja, priprema tla za pošumljavanje, broj biljaka i prostorni raspored kod osnivanja). 14. Njega i održavanje novih šumskih nasada. Uspjeh pošumljavanja, odnos između kvalitete sadnice i uspjeha pošumljavanja, uništavanje korova, popunjavanje, čišćenje, prorjede (vrste i intenziteti), orezivanje grana, formiranje krošnje, prihrana, navodnjavanje, ophodnje. 15. Tehnologije podizanja šumskih nasada glavnih vrsta drveća. Podizanje i njega kultura/plantaža mekih listača (topole i vrbe), podizanje i njega kultura autohtonih listača (breza, bagrem, crna joha, jasen, crni orah itd.), podizanje i njega kultura autohtonih i alohtonih četinjača. Popis vježbi: 1. Ispitivanje klijavosti šumskog sjemena. Laboratorijske vježbe. Studenti samostalno ispituju klijavost šumskog sjemena u modernim klijalicama otvorenog i zatvorenog tipa. Na kraju ispitivanja radi se obračun klijavosti, energije klijavosti, uporabne vrijednosti sjemena i broja sjemenki koji se mogu dobiti iz 1 kg sjemena. U sklopu vježbi studenti se upoznaju sa elementima kakvoće sjemena, vrstama klijalica i supstratima za ispitivanje klijavosti sjemena u skladu sa Pravilima ISTA. Studentima se pokazuje rad softvera WinSEEDLE, za morfološku analizu sjemena i iglica odnosno biljnih bolesti. Studenti se na poseban način upoznaju sa međunarodnim pravilima za ispitivanje kvalitete sjemena (ISTA) s posebnim naglaskom na područje ispitivanja klijavosti sjemena. Uz uvodne vježbe, ispitivanje klijavosti sjemena traje 3 tjedna što je ukupno 4 tjedna. (8 sati). 2. Određivanje vitaliteta šumskog sjemena s posebnim osvrtom na indigokarmin i tetrazol metodu. Laboratorijske vježbe. Studenti se detaljno upoznaju sa osnovnim metodama ispitivanja životne sposobnosti sjemena a poseban naglasak stavlja se na indigokarmin i i tetrazol metodu. Studenti samostalno provode ispitivanje vitaliteta sjemena metodom tetrazola. Za uvod u dvorani i laboratorijski rad određivanja vitaliteta šumskog sjemena metodom tetrazola, potrebna su tri termina po dva sata, što čini ukupno 6 sati. 3. Općenito o šumskim rasadnicima. Studenti se u dvorani upoznaju sa povijesti rasadničarstva u Hrvatskoj, podjelom rasadnika, definicijama iz rasadničarstva, izborom staništa za osnivanje rasadnika (klima, zemljište, orografski uvjeti). Govori se i o tehničkim uvjetima potrebnim prilikom podizanja rasadnika (objekti, mehanizacija, ograda, navodnjavanje). (2 sata). 4. Izračunavanje kapaciteta rasadnika za topole. Praktične vježbe. Studenti se u dvorani upoznaju općenito sa poplavnim šumama u Republici Hrvatskoj, rasadnicima za proizvodnju mekih listača, tipovima uzgoja nasada topola, metodom ožilište-rastilište, osnivanjem ožilišta i rastilišta, radovima njege u ožilištu i rastilištu, vađenjem sadnica, sadnjom sadnica na terenu, tehnologijom podizanja plantaža i intenzivnih kultura mekih listača kao i mehanizacijom koja se koristi u tu svrhu. Drugi dio vježbi odnosi se na rješavanje konkretnog zadataka gdje je potrebno izračunati kapacitet rasadnika za pošumljavanje određene površine sa sadnicama topola ili vrba gdje se zadaje dob sadnica, razmak sadnje i škart u ožilištu i rasilištu odnosno neproizvodna površina rasadnika. Nastava je zamišljena na način da se studentima u dvorani demonstrira izrada reznica topola, da se prikaže kako izgleda ožiljenica (1/1) odnosno sadnica (2/3), svaki student ima mogućnost sam probati izraditi reznice. (2 sata). 5. Izračunavanje kapacitata rasadnika za četinjače. Praktične vježbe. Studenti se u dvorani detaljno upoznaju sa dijelovima rasadnika za proizvodnju sadnica četinjača (sjemenište, rastilište), brojem biljaka u sjemeništu i rastilištu, brojem biljaka i količinom sjemena za kvalitetno pomlađivanje i pošumljavanje. Drugi dio vježbi odnosi se na rješavanje konkretnog zadatka gdje je potrebno izračunati kapacitet rasadnika za proizvodnju potrebnog broja sadnica neke vrste četinjača gdje su nam poznati: površina pošumljavanja, vrsta drveća, prostorni raspored, dob sadnica, škart u sjemeništu i rastilištu odnosno neproizvodna površina rasadnika. (2 sata). 6. Presadnja biljaka u rasadniku. Praktične vježbe. U rasadniku Šumski vrt i arboretum Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu studenti se upoznaju sa teoretskim osnovama iz problematike presadnje biljaka u rasadniku (definicije sadnog materijala, oznake sadnica, priprema zemljišta prije presadnje, vrijeme presadnje, razmaci kod presadnje, načini presadnje, pravila presadnje, radovi njege nakon presadnje,...). Drugi dio vježbi odnosi se na praktični rad gdje su studenti podijeljeni u grupama (postoji vođa svake grupe) i ručno obavljaju presadnju klijanaca određene vrste četinjača. (2 sata). 7. Sadnja biljaka na terenu. Praktične vježbe. U rasadniku Šumski vrt i arboretum Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu studenti se upoznaju sa teoretskim osnovama iz problematike sadnje biljaka na terenu (definicije, načini pošumljavanja, vrste sadnica, tipovi kontejnera, prostorni raspored sadnje, osnovne metode sadnje sadnica s golim korijenom,...). Drugi dio vježbi odnosi se na demonstraciju osnovnih metoda sadnje sadnica golog korijena. (2 sata). 8. Razmnožavanje drveća i grmlja u rasadniku. Praktične vježbe. Studentima se u dvorani upoznaju sa metodama vegetativnog razmnožavanja biljaka gdje se svaka metoda detaljno tumači. Posebno se detaljno obrađuje razmnožavanje reznicama (zbog čega, čimbenici koji utječu na zakorjenjivanje, vrste reznica prema porijeklu s primjerima, vrste reznica prema stupnju zrelosti i stadiju razvoja s primjerima, prednosti i mane vegetativnog razmnožavanja biljaka, supstrati za zakorjenjivanje reznica, fitohormoni i regulatori rasta, skupine biljaka s obzirom na reakcije na zakorjenjivanje,...). Kad je riječ o cijepljenju studentima se objašnjava detaljno svaki način i vrsta cijepljenja, objašnjavaju se čimbenici koji utječu na uspješnost cjepljenja, daju se brojni slikovni primjeri. Drugi dio vježbi odnosi se na demonstraciju nekih načina razmnožavanja ukrasnog drveća i grmlja (reznice, cijepljenje) u samoj dvorani. Studenti imaju priliku vidjeti kako se izrađuju određeni tipovi i vrste reznica prema porijeklu, dorada reznica. Studentima se pokazuje alat, pribor, hormoni i supstrati za zakorjenjivanje reznica. Studentima se također demonstriraju određeni načini i vrste cijepljenja, a pokazuje se alat i pribor za cijepljenje. Studenti imaju priliku samostalno probati izraditi reznice ili obaviti pokusno cijepljenje. (2 sata). 9. Sjetva sjemena u rasadniku. Praktične vježbe. U rasadniku Šumski vrt i arboretum Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu studenti se upoznaju sa teoretskim osnovama iz problematike sjetve sjemena u rasadniku (načini proizvodnje šumskih sadnica, postupak sjetve sjemena (priprema zemljišta, priprema sjemena, sama sjetva, postupci nakon sjetve), objašnjavaju se načini sjetve, vrijeme sjetve, gustoća sjetve, dubina sjetve,...). Drugi dio vježbi odnosi se na praktični rad gdje su studenti podijeljeni u grupama (postoji vođa svake grupe) i ručno obavljaju sjetvu sjemena određene vrste četinjača. (2 sata). 10. Njega biljaka u rasadniku. Praktične vježbe. Studentima se u dvorani objašnjava podjela njege biljaka, vrste gnojiva, kompost i metode dobivanja komposta, zelena gnojidba, radovi u sijalištu do i nakon pojave ponika, radovi u sijalištu u prvoj i drugoj godini uzgoja, kriteriji kvalitete sadnica, načini čuvanja sadnica (trapljenje, hladnjače), rukovanje sadnicama,...Studentima se pokazuju sadnice pojedinih vrsta sa određenim simptomima nedostatka hranjiva koji se očituju na asimilacionim organima. Pokazuju se određeni instrumenti i znastvena oprema koja služi za određivanje fizioloških (PMS i sl.) ili morfoloških (WinRHIZO ProLA2400 i sl.) kriterija kvalitete sadnica. (2 sata). Popis terenskih nastava: 1. Proizvodnja sadnica tvrdih listača (lužnjak, kitnjak, bukva, jasen). Terenska nastava izvodila bi se u rasadniku Zdenački Gaj, šumarije Grubišno polje ili u nekom drugom rasadniku slične proizvodnje. Terenska nastava je kompleksnog karaktera te na njoj sudjeluju kolege sa predmeta Osnove mehanizacije u šumarstvu. 2. Proizvodnja sadnica mekih listača, podizanje i njega kultura/plantaža topola. Terenska nastava održala bi se u rasadniku Višnjevac, šumarije Osijek. Nakon detaljnog upoznavanja sa rasadničkom tehnologijom uzgoja sadnica (ožilište-rastilište, semimatičnjaci), posjetili bi radilište na novopodignutim površinama u neposrednoj blizini šumarije Osijek ili Valpovo. Proizvodnja sadnica tvrdih listača, ukrasnog drveća i grmlja i proizvodnja cijepova za klonske sjemenske plantaže. Terenska nastava se izvodi u rasadniku Hajderovac, UŠP Požega. Terenska nastava je kompleksnog karaktera te na njoj sudjeluju kolege sa predmeta Osnove mehanizacije u šumarstvu. 3. Šumsko sjemenarstvo i rasadnička proizvodnja sadnica Terenska nastava izvodila bi se u Hrvatskom šumarskom institutu. Rasadnička proizvodnju sadnica golog i obloženog korijena. Kontejnerska proizvodnja sadnog materijala. Trušnica za trušenje i doradu šumskog sjemena. Hladnjača za čuvanje šumskog sjemena. Laboratorij za ispitivanje kvalitete sjemena. Sjemenska štedionica. Linija za termotretiranje sjemena (hrast lužnjak, pitomi kesten, obična bukva). Laboratorij za mikropropagaciju biljaka u kulturi tkiva. Razmnožavanje i proizvodnja sadnica u zaštićenim prostorima (plastenici). Terenska nastava je kompleksnog karaktera te na njoj sudjeluju kolege sa predmeta Osnove mehanizacije u šumarstvu. 4. Podizanje i njega kultura četinjača. Terenska nastava održala bi se na području šumarije Duga Resa u sklopu istraživačkom poligona HŠI Jastrebarsko (komparativni pokus četinjača)
Literatura:

Obavezna literatura:
1.     Oršanić, M., Anić, I., Drvodelić, D., 2005: Šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo (Interna skripta). Zagreb. 228 str.
2.     Oršanić, M., Anić, I., Drvodelić, D., 2005: Priručnik za razmnožavanje drveća i grmlja (Interna skripta). Zagreb. 125 str.
3.     Matić, S., B. Prpić, 1983: Pošumljavanje. Savez inžinjera i tehničara.
 

 


Preporučena literatura:
5.     Savill, P. E., J. Auclair, D. J. Falck. Plantation Silviculture in Europe. Oxford University Press. 1997.
6.     Šmelkova, L. Lesne školky. Zvolen. 2001
7.     Krüssmann, G. Die Baumschule. Paul Parey Verlag. 1997.
8.     Davidson, H., Mecklenburg, R. Nursery Management. Prentice Hall.2000.
9.     Chapman, G. A. & R. D. Wray. Christmas Trees for Pleasure and Profit. Rutgers University Press. Third Edition. 1987.


Nositelji

Milan Oršanić
prof. dr. sc. Milan Oršanić

Redoviti profesor u trajnom zvanju

Email: morsanic@sumfak.hr
više
izv.prof.dr. sc. Damir Drvodelić

Izvanredni profesor

Email: ddrvodelic@sumfak.hr
više

Suradnici

izv.prof.dr. sc. Damir Drvodelić

Izvanredni profesor

Email: ddrvodelic@sumfak.hr
više
doc. dr. sc. Vinko Paulić

Docent

Email: vpaulic@sumfak.hr
više
Aktualno

Poslijediplomski doktorski studij šumarstva i drvne tehnologije